Predstavljanje: Vrijeme za akciju

U eri digitalnih poremećaja, demografskih i klimatskih promjena, sposobnost odraslih da napreduju sve više zavisi od osnovnih vještina, kao što su pismenost, matematička pismenost i vještine rješavanja problema. Istraživanje 2023 OECD Survey of Adult Skills (PIAAC) šalje jasnu poruku: dok su neke evropske zemlje ostvarile skromne napretke, mnoge se suočavaju sa stagnacijom ili padom vještina odraslih, uz sve veće nejednakosti.

PIAAC-ovi najnoviji uvidi - evropski poziv za buđenje

PIAAC (Program za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih) procjenjuje matematičke, jezičke i vještine rješavanja problema među radno sposobnim stanovništvom u 31 zemlji OECD-a. Prvi ciklus održan je prije više od deset godina, a njegovi rezultati objavljeni su 2013. Rezultati drugog ciklusa, objavljeni u decembru 2024, nude desetogodišnji pregled trendova u kompetencijama odraslih. Ova longitudinalna perspektiva ne otkriva samo statične prikaze nacionalnih nivoa vještina, već i dinamične promjene — često prilično zabrinjavajuće — u distribuciji osnovnih kompetencija.

U zemljama OECD-a, oko petina odraslih može obavljati samo najosnovnije zadatke pismenosti i matematičke pismenosti. Još zabrinjavajuća je rastuća nejednakost: odraslih s nižim vještinama, nesrazmjerno stariji, rođeni u inostranstvu ili dolaze iz socijalno ugroženih sredina. Iako obrazovni nivo, starost, pol i migracioni status utiču na stepen kompetencije, socio-ekonomsko porijeklo se ističe kao trajni faktor. Čak i uz prilagođavanje za dob, pol i obrazovanje, socio-ekonomsko porijeklo ostaje odlučujući element. Sve veći jaz u vještinama potvrđuje da je nizak stepen kompetencije istovremeno uzrok i posljedica nejednakosti.

Podaci PIAAC-a pokazuju da sveukupno smanjenje stepena kompetencija u mnogim zemljama nije rezultat opšteg pada vještina, već porasta udjela odraslih koji postižu najniže rezultate. Ovaj trend odražava dublju, sistemsku polarizaciju koja se poklapa s globalnim obrascima nejednakosti. U većini evropskih zemalja, rezultati pismenosti i matematičke pismenosti među najnižih 10% su opali, dok digitalne kompetencije zaostaju još više.

Posljedice su duboke. Odrasli sa slabim osnovnim vještinama suočavaju se s višestrukim, složenim preprekama:

• Manje je vjerovatno da će imati pristup doživotnom učenju i stručnom osposobljavanju.
• Često im je teško pronaći stabilne, dobro plaćene poslove i prilagoditi se promjenama na radnom mjestu.
• Izloženi su riziku isključenja iz digitalnog društva.
• Možda im nedostaje zdravstvena pismenost potrebna za učenje o zdravim životnim stilovima ili snalaženje u zdravstvenim sistemima.

Vještine su takođe snažno povezane sa društvenim ishodima. Odrasli s boljim matematičkim vještinama prijavljuju bolje zdravlje, veće zadovoljstvo životom i veću građansku angažovanost. Ključno je da su skloniji osjećaju da mogu uticati na političke odluke — što je temelj demokratske participacije.

Što se tiče ekonomije, vještine su snažni prediktori zapošljivosti i plata. Često su važnije od samog formalnog obrazovanja. Odrasli s višim nivoom kompetencija imaju veću vjerovatnoću da će biti zaposleni i bolje zarađivati. Za one na najnižem kraju spektra vještina, društvena mobilnost ostaje teško dostižna, što dodatno učvršćuje cikluse siromaštva i isključenosti.

Ova studija naglašava hitnu potrebu za sveobuhvatnim preispitivanjem načina na koji zemlje podržavaju razvoj osnovnih vještina. Osim individualnih prednosti, poboljšane osnovne vještine donose društvene koristi: veće zarade, smanjenu zavisnost od socijalne pomoći, povećane poreske doprinose i jaču socijalnu koheziju.

Rješavanje nedostataka u osnovnim vještinama nije samo tehničko pitanje; to je moralni i ekonomski imperativ. Kako  EBSN and EAEA joint statement on the PIAAC results jasno ukazuju da inkluzivne mogućnosti za učenje odraslih moraju biti u središtu nacionalnih i evropskih strategija. Politike treba da integrišu razvoj osnovnih vještina u šire agende zapošljavanja, zdravstva, digitalne i klimatske transformacije, uz priznanje da su ovi domeni duboko međusobno povezani.

Zamah politike: Unija vještina i Akcioni plan za osnovne vještine

Kao odgovor na rastuću hitnost u vezi sa osnovnim vještinama odraslih, Evropa se mobiliše kroz koordinisani skup političkih inicijativa. Među najvažnijima su Unija vještina, Akcioni plan za osnovne vještine i Putanje unapređenja vještina.

Unija vještina predstavlja ambicioznu stratešku viziju usmjerenu ka izgradnji otpornog i inkluzivnog evropskog ekosistema vještina. Njegovo osnovno načelo je jasno: svaka osoba u Evropi treba imati mogućnost da stekne solidne osnovne vještine i pristup doživotnim mogućnostima učenja koje se razvijaju u skladu sa zahtjevima tržišta rada i društva. Poseban naglasak stavlja na podršku osobama iz ugroženih društvenih grupa — uključujući osobe sa invaliditetom, migrante i one koji su rano napustili školovanje — uz priznavanje strukturnih barijera s kojima se suočavaju.

Jedna od ključnih komponenti Unije vještina je „izgradnja vještina za kvalitetne poslove i život kroz snažnu obrazovnu osnovu, uz inkluzivan pristup doživotnom učenju.“ Ovo uključuje promociju fleksibilnih i personalizovanih obrazovnih puteva, poput Individualnih računa za učenje (ILA, skraćeno), koji su posebno korisni za odrasle s niskim nivoom vještina, koji se mogu teško uklopiti u tradicionalne sisteme. Druga ključna komponenta je „redovno unapređenje i prekvalifikacija“, što podrazumijeva promociju fleksibilnih rješenja za učenje kroz širu primjenu mikrokvalifikacija.

Ovo dopunjuje i Akcioni plan osnovnih vještina, ključna inicijativa pod okriljem Unije vještina direktno se bavi zabrinjavajućim padom osnovnih vještina širom EU, s posebnim naglaskom na mlade i odrasle. Akcioni plan suprotstavlja se ovom opadanju kroz praktične kratkoročne i srednjoročne mjere. Njegov fokus nije samo na proširenju pristupa učenju, već i na redefinisanju modela pružanja obrazovanja kako bi bolje dosegao i motivisao one koji su „najudaljeniji“, odnosno odrasle koji su imali negativna obrazovna iskustva, suočavaju se sa socijalnom isključenošću ili žive u složenim životnim okolnostima.

Plan se zalaže za integraciju osnovnih vještina sa uslugama poput podrške pri zapošljavanju, stanovanja, zdravstvene zaštite i roditeljske podrške. Takođe, podstiče korišćenje neformalnih obrazovnih okruženja – zajedničkih centara, biblioteka i lokalnih udruženja – kao prostora u kojima odrasli mogu učiti u poznatom i podržavajućem okruženju. Plan prepoznaje da je obrazovanje odraslih najuspješnije kada je integrisano u njihove svakodnevne realnosti.

Još jedan stub EU agende vještina je Putanja unapređenja vještina, koja je usmjerena na odrasle bez srednjeg obrazovanja. Pokrenuta ranije, ali i dalje ključna za današnju političku arhitekturu, ima za cilj pomoći tim pojedincima da postignu viši nivo pismenosti, numeričkih i digitalnih vještina te da steknu srednjoškolsku kvalifikaciju. Ona se zasniva na trostupanjskom modelu: procjena vještina, prilagođena ponuda učenja i validacija stečenih kompetencija. Ključno je što inicijativa naglašava strategije za uključivanje i podršku, osiguravajući da ugroženi odrasli ne samo da budu podobni za obrazovanje, već i da se osjećaju samopouzdano i dobrodošlo u procesu učenja.

Ove inicjietive su dalje ojačane sa Digitalnim obrazovnim Akcionim planom (2021–2027), koja ima za cilj unapređenje digitalne pismenosti i kompetencija u svim obrazovnim sektorima. Za odrasle, posebno one s ograničenim digitalnim iskustvom, to je ključno ne samo za zapošljivost, već i za pristup javnim uslugama, zdravstvenim informacijama i građanskom životu.

Sve ove međusobno povezane politike zajedno odražavaju promjenu u strateškom pristupu EU: od fragmentiranih intervencija ka koherentnim, inkluzivnim i sveobuhvatnim strategijama za osnovne vještine odraslih, uz priznanje potrebe za redizajnom obrazovnih sistema kako bi se uskladili sa životima i realnostima učenika.

Od politike do prakse: Zašto dokazi moraju pokrenuti akciju

Pretvaranje političkih ambicija u opipljiv napredak zahtijeva usklađenost između evropskih ciljeva i implementacije na nacionalnom nivou. Upravo tu dokazi igraju ključnu ulogu.

PIAAC pruža detaljnu mapu potreba: gdje usmjeriti resurse, koga dosegnuti i koje vrste podrške su najefikasnije. Takođe jasno pokazuje cijenu neaktivnosti: sve veći nesklad između vještina i tržišta rada, smanjenu produktivnost i trajnu društvenu isključenost.

Ključni koraci za prelazak iz politike u praksu:

• Razvoj nacionalnih strategija usklađenih s ciljevima EU, prilagođenih lokalnim potrebama.
• Integrisani sistemi obrazovanja odraslih koji povezuju sektor obrazovanja, zapošljavanja, socijalne zaštite i zdravstvenih usluga za podršku holističkom razvoju.
• Ulaganje u aktivnosti informisanja i zajedničke obrazovne prostore koji osnažuju učenike kroz povjerljiva okruženja poput biblioteka, centara za obrazovanje odraslih i digitalnih čvorišta.
• Podrška edukatorima, uz priznanje njihove ključne uloge u motivisanju i usmjeravanju odraslih s niskim nivoom vještina.

Uspjeh zavisi od izgradnje sistema učenja oko ljudi — ne samo oko institucija. To znači zajedničko kreiranje programa s učenicima, poštovanje njihovih prethodnih iskustava i prepoznavanje da su motivacija i samopouzdanje jednako važni kao pedagogija i sadržaj.

Kao profesionalci u obrazovanju odraslih, moramo zagovarati pristupe koji su empatični, inkluzivni i utemeljeni na stvarnosti. Podaci PIAAC-a ne samo da ističu probleme — oni nas usmjeravaju ka pametnijim i pravednijim rješenjima.

Zaključak

Osnovne vještine su temelj inkluzije, demokratije, ekonomske otpornosti i prosperiteta. Najnoviji nalazi PIAAC-a zahtijevaju hitnu pažnju edukatora, donosioca politika i civilnog društva. Uz pravi spoj dokaza, usklađenosti politika i inkluzivne prakse, možemo doprinijeti društvu u kojem svi odrasli — bez obzira na njihovo porijeklo — imaju pristup obrazovnim prilikama, poboljšavaju svoj život i značajno doprinose svojim zajednicama.

Da bi se ova rasprava nastavila, Evropska mreža za osnovne vještine (EBSN) poziva donosioce politika, praktičare, istraživače i odrasle učenike na svoju 2025 annual conference: Od dokaza do akcije: Unapređenje osnovnih vještina odraslih za suzbijanje nejednakosti – 18-20. jun 2025 – Brisel.