Odustajanje u obrazovanju odraslih 

Zašto odrasli prerano prekidaju sudjelovanje u obrazovnim programima? To je zanimljivo pitanje jer odgovor prikazuje procese donošenja obrazovnih odluka. Ipak, ova tema je do sada bila tek marginalno zastupljena u istraživanjima obrazovanja odraslih. Nakon značajnijih istraživačkih napora tijekom 1970-ih i 1980-ih godina, tema se u literaturi pojavljuje tek sporadično. 

Tek su 2022. godine Thalhammer i suradnici, na temelju empirijskih nalaza, ustvrdili da se prekid obrazovanja zapravo može promatrati kao revizija prethodne odluke — najčešće zbog promjena u individualnim i/ili organizacijskim okolnostima ili zato što očekivanja nisu ispunjena. U mnogim slučajevima takvi prekidi ne ostavljaju ozbiljne posljedice na same polaznike, iako je svakako važno razlikovati pojedina područja obrazovanja odraslih. 

Specifičnosti osnovnog obrazovanja odraslih 

Osnovno obrazovanje danas je važnije nego ikad i predstavlja jedan od temeljnih stupova obrazovanja odraslih. Ono se nipošto ne ograničava samo na čitanje i pisanje, već obuhvaća i osnovne matematičke vještine, digitalne vještine, temeljna ekonomska znanja te osnovno političko obrazovanje. Najnovije PIAAC istraživanje (OECD, 2024.) ponovno je ukazalo na hitnu potrebu za programima opismenjavanja i osnovnog obrazovanja odraslih, čak i u zemljama OECD-a. Iako osobe s niskom razinom pismenosti nisu nužno društveno isključene — mnoge su zaposlene, imaju obitelji i aktivno sudjeluju u društvenom životu (Grotlüschen i Buddeberg, 2020.) — rizik od procesa isključenja za ovu skupinu ipak je znatno veći. 

U tom kontekstu, relativno niska uključenost osoba s niskom razinom pismenosti u obrazovanje odraslih može se promatrati kao izazov za obrazovne politike, ali i kao svjesna i legitimna odluka pojedinca da se ne sudjeluje u organiziranim oblicima učenja. Ipak, prekid obrazovnih aktivnosti kod ove ciljne skupine — koju je već i inače teško motivirati za uključivanje u obrazovanje — pokazuje se kao osobito problematičan. Time se otvara pitanje: koji su uzroci odustajanja od programa osnovnog obrazovanja? 

Istraživački projekt DrAG

Temom odustajanja od obrazovanja bavili su se istraživači sa sveučilišta u Kölnu i Münchenu u sklopu zajedničkog projekta, financiranog od strane njemačkog Saveznog ministarstva obrazovanja i istraživanja (šifra projekta: W1474AFO). U istraživanju je korišten mješoviti metodološki pristup koji je uključivao intervjue s devet osoba odgovornih za osnovno obrazovanje u različitim ustanovama, trinaest nastavnika, petnaest polaznika i šest osoba koje su prekinule obrazovanje, kao i standardizirano anketno ispitivanje 173 sudionika (Bickert, 2024). Ovi su podaci dopunjeni teorijskim pregledom postojećih studija o odustajanju u obrazovanju odraslih. Različite perspektive uključenih aktera omogućile su sveobuhvatnije razumijevanje odustajanja u području osnovnog obrazovanja odraslih, uzimajući u obzir raznolike poglede. 

Posebna veza između polaznika i nastavnika 

Teorijski model odustajanja u obrazovanju odraslih (Thalhammer i sur., 2022) ističe podudarnost između individualnih potreba i životnog konteksta s institucionalnim uvjetima obrazovanja odraslih kao ključni kriterij za nastavak ili prekid obrazovanja. Prema tom modelu, do odustajanja najčešće dolazi kada se ta ravnoteža poremeti zbog promjena u individualnim okolnostima ili na razini institucije. 

Ova se dinamika jasno očituje i u kontekstu odustajanja od programa opismenjavanja i osnovnog obrazovanja. Razlozi zbog kojih se neki obrazovni program više ne doživljava kao prikladan uključuju promjene fizičke udaljenosti (npr. zbog selidbe edukatora ili polaznika), promjene u zaposlenju ili obiteljskim obvezama (Sindermann, 2023), ali često i promjenu voditelja tečaja ili same organizacije nastave. To je osobito došlo do izražaja tijekom pandemije 2020./21., kada su mnogi tečajevi prekinuti ili su se nastavili u izmijenjenom (digitalnom) obliku (Bickert i sur., 2022).

Međutim, ono što posebno upada u oči jest bliska povezanost između polaznika osnovnog obrazovanja i voditelja tečajeva. Promjene osoblja i visoka fluktuacija, koje su česte u ovom području zbog nesigurnih uvjeta zapošljavanja, povezane su s visokim rizikom da i polaznici prekinu svoje sudjelovanje. To je velikim dijelom rezultat važnosti odnosa povjerenja između polaznika i nastavnika, koji se često gradi mjesecima ili čak godinama (Bickert, 2024). Čini se da taj odnos ima manju ulogu u drugim područjima obrazovanja odraslih. Očekivanja polaznika, ali i podrška koju pružaju nastavnici, često nadilaze ono što je uobičajeno u drugim obrazovnim kontekstima za odrasle: 

„[Nastavnica] se također prilagođava potrebama pojedinaca. Ako imate neki problem ili nešto slično, ona vam uvijek pomaže ili vas podržava“ (I14, 91) 

Sve u svemu, iznenađujuće je malo istraživanja o odnosu između polaznika i nastavnika u obrazovanju odraslih općenito (Schmidt-Hertha & Bernhardt, 2022). Ovo istraživanje pruža prve uvide u taj odnos u specifičnom segmentu obrazovanja. 

Izgradnja povjerenja 

Tečajevi pismenosti i osnovnog obrazovanja razlikuju se od drugih tečajeva za obrazovanje odraslih po tome što su sudionici često posebno ranjivi i zahtijevaju intenzivnu podršku u učenju. Drugo, kontinuitet je posebno važan za ove tečajeve osnovnog obrazovanja, osobito kada je riječ o kadrovima. Međutim, uspostavljanje povjerljivih odnosa između nastavnika i polaznika zahtijeva stabilne, predvidive i atraktivne uvjete zaposlenja kako bi se ograničila fluktuacija osoblja u ovom području. U Njemačkoj, intervjui s nastavnicima ukazuju da njihovu predanost osnovnom obrazovanju prvenstveno pokreću altruistički motivi, no naknada za njihov rad nije dovoljna da od toga žive. Osim toga, modeli financiranja na određeno vrijeme obično nastavnicima nude samo kratkoročne ugovorne sigurnosti. Do sada, međutim, nisu provedene usporedive studije o uvjetima zaposlenja nastavnika ili stopama odustajanja polaznika osnovnog obrazovanja u drugim europskim zemljama. 

Reference

Bickert, M. (2024). “When my teacher quits, I'll quit too.” - A mixed methods study on trust and (dis-)continuation in adult basic education.  International Journal of Lifelong Education, 1-16. DOI: 10.1080/02601370.2024.2412590

Bickert, M., Arbeiter, J., Sindermann, L. & Thalhammer, V. (2022). Drop-out in der Alphabetisierung und Grundbildung Erwachsener – Pandemiebedingte Herausforderungen und theoretische Perspektiven. Zeitschrift für Bildungforschung, 12(1), 61-79. DOI: 10.1007/s35834-022-00338-6

Grotlüschen, A. & Buddeberg, K. (Eds.) (2020). LEO 2018. Leben mit geringer Literalität. Bielefeld: wbv.

OECD (2024). Do Adults Have the Skills They Need to Thrive in a Changing World?: Survey of Adult Skills 2023. Paris: OECD Publishing, https://doi.org/10.1787/b263dc5d-en.

Schmidt-Hertha, B. & Bernhardt, M. (2022). Pedagogical Relationships in Digitised Adult Education. Studies in Adult Education and Learning, 28(1), 11-24.

Sindermann, L. (2023). Frustration, care work, and the pandemic: Reasons for drop-out in literacy and adult basic education. Internationale Yearbook Adult Education 46, 99-114. DOI: 10.3278/9783763973910

Thalhammer, V., Hoffmann, S., von Hippel, A., & Schmidt-Hertha, B. (2022). Dropout in adult education as a phenomenon of fit: An integrative model proposal for the genesis of dropout in adult education based on dropout experiences. European Journal for Research on the Education and Learning of Adults, 13(3), 231–246. https://doi.org/10.3384/rela.2000-7426.3351

Thalhammer, V., Sindermann, L., Bickert, M., Mulliez, G., Schmidt-Hertha, B. & Schemmann, M. (2023). Understanding and Dealing with Drop-out in Literacy and Adult Basic Education. In L. Formenti, A. Galimberti & G. Del Negro (Eds.), New seeds for a world to come. Policies, practices and lives in adult education and learning. Proceedings of the 10th ESREA Triennial Conference (p. 462 - 463), University of Milano Bicocca. DOI: 10.5281/zenodo.8017866