prof.dr.sc. Anita Zovko

Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci
anita.zovko@ffri.hr

 

 

Dijana Guštin, mag.paed.

Dječji vrtić Medveščak, Zagreb

dijanagustin@gmail.com

 

ULOGA ODGAJATELJA U FORMIRANJU DOMSKE KULTURE

Sažetak

 

Svi dionici učeničkog doma unapređenjem svojih profesionalnih kompetencija i zajedništva u učenju nastoje izgraditi specifičan identitet i kulturu učeničkog doma koji će u društvenom i stručnom okruženju biti prepoznatljiv po kvaliteti svoga rada. Jedan od važnijih dionika odgojno-obrazovnog procesa, nastalih promjena i aktualnosti te ravnotežu između kvalitete vlastite prakse i osobnog te profesionalnog razvoja je odgajatelj. Uloga odgajatelja ne može se svesti isključivo na informiranje o odgojnim problemima i pedagoškim spoznajama, nego se ona očituje i u nizu mnogobrojnih suptilnih interakcija i intervencija s učenikom. Neophodno je da odgajatelj uz profesionalna znanja, vještine, razvijene komunikacijske sposobnosti i kompetencije ima pozitivne ljudske osobine, da je pun razumijevanja, strpljivosti, podrške i empatije te da razvija učenikove stvaralačke sposobnosti. Drugim riječima, uspješan odgajatelj u učeničkom domu je pedagoški strog, dosljedan pun optimizma i vjere u učenika, a njegova uloga i njegovo vođenje kao stil rada je uvažavanje učenika kao subjekta odgojno-obrazovnog procesa što svakako utječe cjelokupnu kulturu učeničkog doma.

Cilj je ovog rada je ispitati funkciju odgajatelja u formiranju domske kulture i njezinu dobrobit za kvalitetan razvoj učenika. Primjenom kvantitativnog istraživačkog pristupa temeljno je utvrditi stavove i percepciju ravnatelja, stručnih suradnika, odgajatelja i učenika  te procjenu značajnosti uloge odgajatelja u formiranju domske kulture. Istraživanjem će se obuhvatiti uzorak od tri učenička doma (muški, ženski, mješoviti) s područja grada Zagreba čiji će se stavovi ispitati anketnim upitnikom, a rezultati biti obrazloženi u radu.

 

Ključne riječi: profesionalne kompetencije, kultura učeničkog doma, kvaliteta prakse, subjekt odgojno-obrazovnog procesa

 

 

 

 

THE ROLE OF EDUCATOR IN CREATING STUDENTS DORM AMBIENCE

                                                              Summary

All students of a student home are trying to build a specific identity and ambience of a pupil's home through  improvement of  their professional competences and learning unity, which is later recognizable in the social and professional environment  through  quality of their work. One of the most important participants in the educational process is the head teacher- educator. With  occured changes and actualitys he is balancing between the quality of  practice and personal - professional development.  The role of educator can’t be define mainly through informing about educational problems and pedagogical knowledge, it is manifested in a series of numerous subtle interactions and interventions with the student. It is essential that the educator, along with his professional knowledge, has a positive human attributes, abilitys, developed communication skills and competences,  is full of understanding, patience, support , empathy, and that he is capable to develop students creative abilities. In other words, a successful educator in a pupil's home is pedagogically firm, consistent with optimism and faith in the student, and his leadership role as a form of work is respecting the pupil as a subject of the educational purocess, which certainly affects the entire ambience of a student home. Goal of this paper is to assay the function of teacher- educators in constracting  dorm ambience and its well being for quality student development. By applying  quantitative research approach the essential thing is to determine reflection and perception of principals, expert associates, educators and pupils, as well as assessing the importance of the role educators have in the formation of school ambience. The research will include a sample of three students homes (male, female, mixed) from  Zagreb area, whose thoughts and reflections will be examined by a questionnaire and the results will be explained in the paper.

Key words: professional competences, ambience of a pupil's home, quality of practice, subject of educational process

 

Uvod

Učenički domovi su važna sastavnica odgoja i obrazovanja učenika, u kojima učenici zadovoljavaju svoje obrazovne i odgojne potrebe. Autor Rosić ističe kako se „znanost o odgoju zalaže za demokratski duh i kreativne sposobnosti svojih djelatnika koji će u demokratskom, slobodnom i pluralističkom društvu zamijeniti rutinski rad, ukalupljenost i čvrste standarde odgoja i obrazovanja“, što smatramo ključnim za razvoj i napredak kako učenika i odgajatelja tako i učeničkog doma u cjelini (Rosić, 2001: 24). Sukladno tome autor Hrvatić (2012: 152) navodi kako „isticanje potrebe za promjenama tradicionalne pedagogije proizlazi i iz stvaranja nove paradigme temeljene na suodnosu pedagogije i kulture, a prema gledanju na život i svijet iz više pravaca i filozofskih pogleda, gdje se mijenja i pedagoški način mišljenja kao i ustroj škole od (pre)naglašenog spoznajnog (kognitivnog), prema socijalnim odnosima, demokratskoj participaciji, suradničkom učenju i odgojnim vrijednostima“ (Hrvatić, 2012: 152).

Uloga odgajatelja u formiranju domske kulture

Uvažavajući činjenicu da se učenici odlaskom iz roditeljskog doma osamostaljuju, pripremaju za uspješno završavanje svog školovanja i život, jedna od uloga odgajatelja je i uloga roditelja. Odgajatelj mora biti pozitivan model učeniku, biti zajedno s učenicima u sferi aktualnosti, pokazati da je tu za njih, da ih razumije, da je zainteresiran za njihove teškoće, biti tolerantan, kreativan te dosljedan i objektivan. Odgojni rad odgajatelja u učeničkom domu nije činovnički posao nego zvanje koje iziskuje istančan pedagoški sluh i takt u pogledu granica tolerancije. Stoga, buduće odgajatelje kroz obrazovanje treba usmjeravati da postanu kreatori i stvaratelji, a ne administratori. U skladu s tim nastavlja i autor Previšić da „svojim kompetencijama osobne i profesionalne pedagoške etike, uz to što je nastavnik, odgajatelj je socijalni integrator i kulturni medijator koji učeniku pomaže, dogovara se, organizira, potiče, animira, informira, kreira....“ (Previšić, 2003: 9). Takvo razmišljanje dijeli i autorica Klapan (1996: 80) te smatra da „odgajatelj u učeničkom domu najmanje je nastavnik predavač; on je suradnik i savjetnik, voditelj i vješt organizator koji će znati iskoristiti i usmjeriti svaki odgojni problem u adekvatnom pedagoškom postupku koji dovodi učenika samoodgoju i samorazumijevanju“. Razvidno je da odgajatelj u svom radu potiče, pomaže, usmjerava, ohrabruje i priprema odgojenika za život, za rad, za samostalnost i za uspješno završavanje školovanja. Dužan je zapažati i pratiti različita ponašanja svojih učenika koja iskazuju u svakodnevnom životu unutar učeničkog doma. Odgajateljev demokratski pristup radu odlikuje se partnerskom atmosferom i participativnim karakterom učešća u donošenju odluka. Odgajatelju koji primjenjuje demokratski stil važni su kvalitetni i uvažavajući međuljudski odnosi na svim razinama u kojim će se svi osjećati dobro i zadovoljno. Takav odgajatelj uglavnom je otvoren, topao, pun razumijevanja, tolerantan, strpljiv, pruža podršku i razumijevanje pri svladavanju nastalih teškoća i problema, voli  zajednička druženja te stvara prijateljske odnose i s učenicima i sa svojim suradnicima. On svojim trudom i ulaganjem u međuljudske odnose pridonosi kvaliteti i toploj emocionalnoj klimi u učeničkom domu. U skladu s navedenim možemo reći kako je uspješan odgajatelj pedagoški strog, dosljedan pun optimizma i vjere u učenika, a njegova uloga, njegovo vođenje, uvažavanje učenika kao subjekta odgojno-obrazovnog procesa su primjeri stvaranja dobrih odnosa koji doprinose domskoj kulturi.

Cilj, zadaci i hipoteze istraživanja

Temeljni cilj ovog istraživanja je ispitati funkciju odgajatelja u formiranju domske kulture i njezinu dobrobit za kvalitetan razvoj i napredak učenika. Iz toga proizlaze zadaci istraživanja koji se odnose na percepciju učenika, odgajatelja, stručnih suradnika i ravnatelja o angažiranosti odgajatelja, njihovoj ulozi, metodama i tehnikama rada, rasporedu i vremenu učenja, važnosti učenja te stilu rada odgajatelja i doprinosu domskoj kulturi.

Hipoteze istraživanja: a) očekuje se da su odgajatelji, djelatnici  stručno-razvojne službe i ravnatelji različitih stavova o angažmanu i ulozi odgajatelja u oblikovanju kulture učeničkog doma; b) očekuje se da će učenici, odgajatelji, stručni suradnici i ravnatelji imati različite stavove o odgajateljevom pristupu i radu, njegovim osobnim vrijednostima te utjecaju na oblikovanje domske kulture; c) metode (oblici rada: individualni rad, grupni rad; timski rad, instrukcije, savjetodavni rad) i tehnike (razgovori,  informiranje, pedagoške radionice, diskusije) imaju velik značaj za napredak učenika; d) očekuje se da je velik doprinos odgajatelja na formiranje učenikovih stavova i odluka o daljnjem životu (školovanje, zapošljavanje...).

Ispitanici

Istraživanje je provedeno u tri učenička doma grada Zagreba (muški, ženski i mješoviti učenički dom). Za sve grupe ispitanika ispunjavanje ankete bilo je dobrovoljno i anonimno. Od ukupnog broja ispitanika (N=21) njih 29% je muškog spola i 71% ženskog spola. Od ukupnog broja učenika (N=213) koji je sudjelovalo u istraživanju, njih 52% je muškog spola, a 48% ženskog spola. Spol ravnatelja učeničkih domova gdje je vidljivo da su od ukupnog broja ispitanika (N=3), 67% ravnatelja ženskog spola, a 33% muškog spola, dok nam podaci ukazuju na činjenicu da  je od ukupnog broja (N=4) ispitanika stručnih suradnika, njih 100% bilo ženskog spola.

Mjerni instrumenti

Za istraživanje je korišten prilagođeni anketni upitnik prof.dr.sc. Anite Zovko sa Sveučilišta u Rijeci, „Učenje u učeničkom domu“;  modificiran anketni upitnik mr.sc.. Edite Stilin, Stilovi rada i kompetencije odgajatelja u učeničkim domovima te prilagođen (prevedeni) upitnik razvijen u sklopu istraživanja „Razvoj metodoloških inštrumentov za ugotavljanje in spremljanje profesionalnega razvoja vzgojiteljev, učiteljev in ravnateljev“ (Erčulj, J., Ivanuš Grmek, M., Lepičnik Vodopivec, J., Musek – Lešnik, K., Retar, I., Sardoč, M., Vršnik Perše, T.)

Postupak

Za svaku grupu ispitanika osmišljen je anketni upitnik. Anketni upitnik za odgajatelje i stručno razvojne suradnike sastoji se od četiri dijela. Prvi dio sadrži opće podatke o ispitaniku, drugi dio pitanja odnose se na kontinuirani profesionalni razvoj, treći dio na opću sliku o učeničkim domovima grada Zagreba, a četvrti na ulogu odgajatelja u učeničkom domu. Anketni upitnik za ravnatelje i učenike u prvom dijelu upitnika sadrži opće podatke o ispitaniku, drugi dio pitanja koja se odnose na organizaciju, vođenje,  komunikaciju, razlog dolaska učenika u učenički dom, raspored učenja, važnost satova učenja i vrijeme učenja, a treći dio na stavove ravnatelja o ulozi odgajatelja u učeničkom domu, njegov stil rada te koliko osobne vrijednosti i stavovi odgajatelja doprinose domskoj kulturi.

 

Rezultati i rasprava

 

Stavovi i percepcija odgajatelja, stručnih suradnika i ravnatelja o angažiranosti i ulozi odgajatelja u učeničkom domu

Kako bi odgovorili na postavljeni zadatak te ispitali stavove i percepciju učenika, odgajatelja, stručnih suradnika i ravnatelja o angažiranosti i ulozi odgajatelja u oblikovanju domske kulture izračunati su deskriptivni podaci. Oni se očitavaju ispitivanjem frekvencije odgovora tj. čestim odabirom 2. (povremeno) i stupnja 3. (uvijek) koji dovode do relativno visokih vrijednosti.

Tablica 1

Deskriptivni pokazatelji angažiranosti odgajatelja u učeničkom domu:raspon odgovora (Min-Max), aritmetička sredina (M), standardna devijacija (SD)

Descriptive Statistics
	N	Minimum	Maximum	Mean	Std. Deviation
Svakodnevni rad s učenicima (pomoć pri učenju)….	21	2	3	2,40	0,503
Savjetodavni rad s učenicima	21	1	3	2,55	0,686
Suradnja s roditeljima učenika	21	2	3	2,30	0,470
Sudjelovanje u timu učeničkog doma (organizacija rada, projekti….)	21	1	3	2,20	0,523
Sudjelovanje i/ili vođenje radnih skupina…	21	1	3	1,84	0,602
Organizacija slobodnih aktivnosti za učenike	21	1	3	2,45	0,605
Vođenje dokumentacije	21	2	3	2,75	0,444
Aktivna uključenost u različite oblike stručnog usavršavanja (briga za profesionalni razvoj)	21	1	3	2,14	0,573
Predstavljanje učeničkog doma (članci, prezentacije, Domijade)	21	1	3	2,10	0,641
Valid N (listwise)	21

S obzirom na dobivene rezultate možemo zaključiti da od ukupnog broja odgajatelja (N=21) odabiru česticu 3 - uvijek: 9,5% sudjelovanje i/ili vođenje radnih skupina (M=1,84; SD=0,602); njih 71,4% vođenje dokumentacije (M=2,75; SD=0,444); 61,9% savjetodavni rad s učenicima (M=2,55; SD=0,686); 38,1% svakodnevni rad s učenicima (pomoć pri učenju) (M=2,40; SD=0,503); 28,6% suradnju s roditeljima učenika (M=2,30; SD=0,470); 23,8% predstavljanje učeničkog doma (članci, prezentacije, Domijade i sl.) (M=2,10; SD=0,641); 47,6% organizacija slobodnih aktivnosti za učenike (M=2,45; SD=0,605); 23,8% sudjelovanje u timu učeničkog doma (organizacija rada, projekti...) (M=2,20; SD=0,523); dok čestica aktivna uključenost u različite oblike stručnog usavršavanja (briga za profesionalni razvoj) iznosi 23,8% (M=2,14; SD=0,573). Rezultati upućuju da odgajatelji najslabije procjenjuju svoj angažman i brigu za profesionalni razvoj. Rezultati pokazuju kako je većina odgajatelja obzirom na svoja znanja i vještine motivirana za svoj rad, no s obzirom na ukupan broj odgajatelja koji su sudjelovali u istraživanju (N=21) ipak možemo reći kako nekolicina odgajatelja nije zadovoljna sobom, svojim angažmanom i doprinosom.

Tablica 2

Deskriptivni pokazatelji uloge odgajatelja u učeničkom domu

Descriptive Statistics
	N	Minimum	Maximum	Mean	Std. Deviation
Odgajatelji su vrlo važni dionici za kvalitetno funkcioniranje učeničkog doma	21	5	5	5,00	,000
Odgajatelji doprinose  ugodnoj i opuštenoj radnoj atmosferi u radu sa svim zaposlenicima/kolegama	21	4	5	4,86	,359
Profesionalne kompetencije odgajatelja utječu na  njegovu kvalitetu rada	21	4	5	4,71	,463
Osobne kompetencije odgajatelja, stavovi i vrijednosti utječu na njegov pristup radu	21	4	5	4,81	,402
Odgajatelji utječu na stavove i ponašanje učenika	21	2	5	4,05	,865
Zajednički timskim radom (ravnatelj, odgajatelji) i suradnjom potiču pozitivnu klimu/ozračje koje vlada u domu	21	4	5	4,86	,359
Odgajatelji u domu se zalažu i potiču  uvažavajuću komunikaciji s kolegama i učenicima	21	3	5	4,62	,669
Tolerantno i s puno razumijevanja komunicira s učenicima i svim zaposlenicima/kolegama	21	3	5	4,57	,676
Njeguje odnose u kojima vlada ozračje/klima sloboda izbora, ali i odgovornost	21	4	5	4,62	,498
Ima velik doprinos i utjecaj na učenika, na formiranje njegovih  stavova i odluka o daljnjem životu (školovanje, zapošljavanje)	21	1	5	3,76	,944
Zalaže se za suvremeno razumijevanje i  suvremenu provedbu  kurikuluma	21	1	5	3,86	1,236
Zalaže se za suvremenu organizaciju rada	21	2	5	4,14	,854
Važna mu je kontinuirana briga za profesionalni razvoj	21	2	5	4,29	,956
Zalaže se da dominira ozračje/klima međusobnog poštovanja na razini  učenik-odgajatelji i odgajatelj-ostali odrasli zaposlenici	21	2	5	4,52	,814
Valid N (listwise)	21

 

Rezultati samoprocjene odgajatelja o njihovoj ulozi u učeničkim domovima na području grada Zagreba: odgajatelji (N=21) su potvrdili kako sebe smatraju vrlo važnim dionicima nužnim za kvalitetno funkcioniranje učeničkog doma birajući istu česticu (M=5,00; SD=0,00). Nadalje, njih 18 odabralo je čestice: odgajatelji doprinose ugodnoj i opuštenoj radnoj atmosferi u radu sa svim zaposlenicima/kolegama te da zajedničkim timskim radom i suradnjom potiču pozitivnu klimu/ozračje koje vlada u učeničkom domu, zajednički timskim radom i suradnjom potiču pozitivnu klimu/ozračje koje vlada u domu (M=4,86; SD=0,359); 17 odgajatelja bira česticu: osobne kompetencije odgajatelja, stavovi i vrijednosti utječu na njegov pristup radu (M=4,81; S=0,402); 15 česticu: profesionalne kompetencije odgajatelja utječu na njegov rad (M=4,81; SD=0,402); 15 odgajatelja bira čestice: odgajatelji u domu se zalažu i potiču  uvažavajuću komunikaciji s kolegama i učenicima (M=4,62; SD=0,669); 13 odgajatelja česticu: njeguje odnose u kojima vlada ozračje/klima sloboda izbora, ali i odgovornost (M=4,62; SD=0,498); 14 odgajatelja bira česticu: tolerantno i s puno razumijevanja komunicira s učenicima i svim zaposlenicima (M=4,57; SD=0,676); 14 odgajatelja bira česticu: zalaže se da dominira ozračje/klima međusobnog poštovanja na razini  učenik - odgajatelji i odgajatelj - ostali odrasli zaposlenici (M=4,52; SD=0,814); 14 odgajatelja česticu: tolerantno i s puno razumijevanja komunicira s učenicima i svim zaposlenicima (M=4,57; SD=0,676); 11 odgajatelja česticu: važna mu je kontinuirana briga za profesionalni razvoj (M=4,29; SD=0,956); 8 odgajatelja česticu: zalaže se za suvremenu organizaciju rada (M=4,14; S=0,854); 7 odgajatelja bira česticu: zalaže se za suvremeno razumijevanje i suvremenu provedbu kurikuluma (M=3,86; S=1,236), 14 odgajatelja bira česticu: ima velik doprinos i utjecaj na učenika, na formiranje njegovih  stavova i odluka o daljnjem životu (školovanje, zapošljavanje) (M=3,76; S=0,944). Temeljem dobivenih rezultata možemo uočiti da odgajatelji svoju ulogu u učeničkom domu vide kao usmjerivača i poticatelja učenika da prihvate norme i vrijednosti društva u kojem žive i djeluju, da uspostavljaju kvalitetnu komunikaciju i zalažu se za rad u timu te razvijaju učenikove spoznajne mogućnosti te šire područje njihovog djelovanja. O ulozi odgajatelja u učeničkom domu ukupan broj ravnatelja (N=3) najčešće odabire čestice (5-u potpunosti se slažem): odgajatelji su vrlo važni dionici za kvalitetno funkcioniranje učeničkog doma (M=5,00; SD=0,000); doprinose ugodnoj i opuštenoj radnoj atmosferi u radu sa svim zaposlenicima, kolegama (M=5,00; SD=0,000); zajedničkim timskim radom i suradnjom potiču pozitivnu klimu/ozračje koje vlada u domu (M=5,00; S=0,000); zalažu se i potiču uvažavajuću komunikaciju s kolegama i učenicima (M=5,00; S=0,000); tolerantno i s puno razumijevanja komunicira s učenicima i svim zaposlenicima/kolegama (M=5,00; S=0,000); zalaže se da dominira ozračje/klima međusobnog poštovanja na razini učenik - odgajatelji i odgajatelj - ostali zaposlenici (M=5,00; S=0,000). Procjene stavova stručnih suradnika o ulozi odgajatelja u učeničkim domovima vidljivo je da se u potpunosti slaže ukupan broj stručnih suradnika (N=4) što iznosi 100% s česticama: odgajatelji su vrlo važni dionici za kvalitetno funkcioniranje učeničkog doma; doprinose ugodnoj i opuštenoj radnoj atmosferi u radu sa svim zaposlenicima, kolegama; osobne kompetencije odgajatelja, stavovi i vrijednosti utječu na njegov pristup radu; zajedničkim timskim radom i suradnjom potiču pozitivnu klimu/ozračje koje vlada u domu; zalažu se i potiču uvažavajuću komunikaciju s kolegama i učenicima (M=5,00; S=0,000); dok se njih troje od ukupnog broja u potpunosti slaže s navedenim česticama: profesionalne kompetencije odgajatelja utječu na njegovu kvalitetu rada; njeguje odnose u kojima vlada ozračje slobode izbora, ali i odgovornosti; tolerantno i s puno razumijevanja komunicira s učenicima i svim zaposlenicima/kolegama; važna mu je kontinuirana briga za profesionalni razvoj; zalaže se da dominira ozračje/klima međusobnog poštovanja na razini učenik - odgajatelj i odgajatelj - ostali zaposlenici (M=4,75; S=0,500). Za česticu: odgajatelj se zalaže za suvremeno razumijevanje i suvremenu provedbu kurikuluma; jedan stručni suradnik navodi kako se uopće ne slaže s navedenom tvrdnjom (M=4,00; 0,816).  Iz navedenih rezultata vidljivo je kako ravnatelji visoko procjenjuju  i uvažavaju rad, angažman i ulogu odgajatelja u učeničkim domovima. Rezimiramo li sve dobivene rezultate možemo zaključiti da je 1. hipoteza u potpunosti potvrđena te da se stavovi odgajatelja, ravnatelja i stručnih suradnika ne razlikuju nego sve tri grupe ispitanika smatraju da uloga i angažman odgajatelja doprinose oblikovanju domske kulture.

Stavovi učenika, odgajatelja, stručnih suradnika i ravnatelja - određuje li odgajateljev pristup i rad domsku kulturu

Navedenom varijablom željeli smo ispitati stavove učenika, odgajatelja, stručnih suradnika i ravnatelja o odgajateljevom pristupu i radu te domskoj kulturi. Dobiveni rezultati prikazuju da 71% odgajatelja smatra kako odgajateljev stil rada određuje domsku kulturu, a njih 19% niti određuje - niti ne određuje, dok stručni suradnici s visokih 75% procjenjuju kako odgajatelj određuje domsku kulturu, njih 25% je neodlučno, a ravnatelji s 67% potvrđuju da odgajatelji određuju domsku kulturu, a njih 33% smatra da niti određuje - niti ne određuje.  Najveću frekvenciju odgovora ima odgovor DA što odražava visoku procjenu i potvrđuje da odgajateljev stil rada određuje domsku kulturu. Ipak, ne možemo generalizirati nego uzeti u obzir da se radi o malom broju ispitanika. Iz svega navedenog možemo uočiti kako svi dionici zaposleni u sva tri učenička doma smatraju odgajatelje važnim čimbenicima koji uvelike doprinose oblikovanju domske kulture te unapređenju kvalitete odgojno-obrazovnog rada i cjelokupnog razvoja učenika koji žive u učeničkim domovima.

Grafikon 1: Komunikacija odgajatelja s učenikom

Grafikon 1. prikazuje procjenu i stavove učenika o komunikaciji odgajatelja s učenicima. Rangiranjem učenici (N=213) su mogli procijeniti ocjenama od 1 (nedovoljan) - 5 (izvrstan) što im je najvažnije u komunikaciji: uvažavanje, empatija, razumijevanje, susretljivost i tolerancija. Rezultati učenika prikazuju prosječnu ocjenu učenika; njih 52 odabiru česticu razumijevanje (M=3,81; SD=1,272); njih 31 česticu: susretljivost (M=3,37; SD=1,285); njih 24 česticu: tolerancija (M=3,10; S=1,300); njih 13 česticu uvažavanje (M=2,66; SD=1,275) i njih 11 česticu: empatiju (M=2,05; SD=1,291). Zanimljivo je da je empatija najniže procijenjena čestica od strane učenika, pa možemo zaključiti kako odgajatelji ipak još uvijek nemaju dovoljno vremena, volje, snage, želje ili sposobnosti za uživljavanje u emocionalna stanja učenika i razumijevanje njegovog položaja (patnja, odvojenost od roditelja i sl.), a poznato je kako je empatija osnovni preduvjet društvenosti tj. socijalizacije. Odgajatelji ne bi trebali zaboraviti uz sve poslovne zadaće da je jedna od uloga biti i zamjenski roditelj učeniku. Dobiveni rezultati prikazuju rangiranje osjećaja učenika tijekom boravka u učeničkom domu, od ukupnog broja učenika (N=213) ocjenama od 1 (nedovoljan) do 5 (izvrstan). Rezultati pokazuju prosječnu ocjenu učenika; njih 46 odabiru česticu: da si u zajednici u kojoj dominira ozračje/klima međusobnog poštovanja na razini učenik - odgajatelj i odgajatelj - ostali zaposlenici (M=3,44; SD=1,480); njih 36 česticu: ugodno i opušteno kao u svom drugom domu (M=3,07; SD=1,544); njih 20 čestice: kao ravnopravan član zajednice s ostalim učenicima, odgajateljima, pedagogom, ravnateljem i tehničkim osobljem (M=3,12; SD=1,257); kao aktivni sudionik u organizaciji slobodnih aktivnosti (M=2,60; SD=1,404) i njih 12 bira česticu: uvaženo i važno od učenika i odraslih (M=2,60; SD=1,404). Iz rezultata je vidljivo da učenici najniže procjenjuju česticu: uvaženo i važno od učenika i odraslih (M=2,60; SD=1,404).

Grafikon 2: Osjećaj učenika tijekom boravka u učeničkom domu

 

Iz Grafikona 2. vidljivo je kako se učenici u učeničkom domu osjećaju, dobiveni  podaci ukazuju kako su učenički domovi ustanove u kojima se učenici dobro osjećaju, čemu svakako doprinosi u velikoj mjeri odgajatelj. Grafikon 2. prikazuje rangiranje ukupnog broja odgajatelja (N=21) ocjenama od 1 (nedovoljan) do 5 (izvrstan). 18 odgajatelja tj. 85,7% odabire česticu u potpunosti se slaže: odgajatelji u učeničkom domu doprinose ugodnoj i opuštenoj atmosferi u radu sa svim kolegama, a njih 4 odabire ocjenu 4 (M=4,86; SD=0,359); dok drugu česticu: ...zalažu se i potiču uvažavajuću komunikaciju s kolegama i učenicima njih 15 se u potpunosti slažu tj. 71,4%, 4 odabire ocjenu 4, a 2 ocjenu 3 (M=4,62; SD=0,669); česticu:...zalaže se da dominira ozračje/klima međusobnog poštovanja na razini učenik-odgajatelj...njih 14 (66,7%) se u potpunosti slažu, njih 5 odabire ocjenu 4, i po 1 ocjenu 2 i 3 (M=3,76; SD=0,944); česticu: ..njeguje odnose u kojima vlada ozračje slobode izbora, ali i odgovornosti njih 13 (61,9%) se u potpunosti slaže, 8 odabire ocjenu 4 (M=4,62; SD=0,498). Na temelju dobivenih rezultata istraživanja možemo zaključiti kako učenici, jednako kao odgajatelji, stručni suradnici i ravnatelji smatraju da odgajateljev pristup i rad te njegove osobne vrijednosti i stavovi utječu na domsku kulturu, što znači da je 2. hipoteza u potpunosti potvrđena.

Stavovi učenika o metodama i tehnikama koje odgajatelj  primjenjuje u radu s učenicima i njihovu dobrobit učenicima

Treći zadatak empirijskog istraživanja bio je ispitati stavove učenika o metodama i tehnikama koje odgajatelj primjenjuje u radu s učenicima te njihovu dobrobit za napredak učenika. Grupa pitanja odnosila se na metode i tehnike rada odgajatelja i učenici su imali mogućnost rangirati od 1 (nedovoljan) do 5 (izvrstan) one tehnike i metode koje smatraju da im najviše pomažu u njihovom napretku i razvoju osobnosti i rješavanju školskih obveza. Rezultati rangiranja metoda koje odgajatelj primjenjuje u radu s učenicima (N=213) pokazuju prosječnu ocjenu odgajatelja; njih 53 smatra da primjenjuje individualno učenje (M=3, 44; SD=1,538), njih 39 instrukcije (M=3, 48; SD=1,357), 19 učenika poučavanje (M=2, 99; SD=1,485), 17 grupni rad (M=2,72; SD=1,279) i njih 10 timski rad (M=2,45; SD=1,279). Rezultati rangiranja  tehnika koje odgajatelj primjenjuje u radu s učenicima (N=213) pokazuju prosječnu ocjenu odgajatelja; njih 82 odabiru česticu razgovori (M=4,08; SD=1,345); njih 22 česticu pedagoške radionice (M=2,73; SD=1,430); njih 16 čestice informiranje (M=3,22; SD=1,105) i diskusije (M=2,50; SD=1,393); i njih 6 česticu savjetodavni rad (M=2,46; SD=1,089). Uz metode i tehnike rada koje odgajatelj primjenjuje u radu s učenicima zanimalo nas je imaju li učenici raspored učenja u učeničkom domu, koje okolnosti pogoduju učenju, značenje satova učenja za učenike i ulogu odgajatelja u tom procesu. 56% od ukupnog broja učenika (N=213) izjasnilo da postoji raspored učenja u domu, dok se njih 43% izjasnilo da ne postoji. Za ookolnosti koje pogoduju učeniku pri učenju; njih 41% odlučuje se da je to mjesto za učenje, njih 17% pozitivno ozračje, 12%  pomoć kolega iz skupine, 9% vrijeme za učenje, a samo 3% pomoć odgajatelja. Na pitanje o značenju satova učenja, učenici odgovaraju s 30% da je to vrijeme koje u potpunosti iskorištavaš za učenje, njih 20% vrijeme kada možeš tražiti

pomoć u učenju, njih 18% nepotrebna obveza, 14% uzalud potrošeno vrijeme. Iz svega navedenog možemo zaključiti da učenici smatraju kako unaprijed određeni satovi učenja u učeničkom domu nemaju preveliku korist za njih jer svatko ima svoj individualni plan učenja i moguće je da nekolicina učenika nerado uči. Nameće se pitanje kako uskladiti vrijeme učenja sa životom u učeničkom domu – zajednici gdje boravi preko stotinu drugih učenika i je li moguće satove za učenje organizirati kvalitetnije i u skladu s učeničkim potrebama te kako motivirati učenike za učenje? Nadalje, rangiranja čestica od ukupnog broja učenika (N=213) ocjenama od 1 (nedovoljan) do 5 (izvrstan) procjenjivala se  uloga odgajatelja za vrijeme učenja. Rezultati pokazuju prosječnu ocjenu odgajatelja; njih 30 smatra da odgajatelj uvijek pomaže, ne moraš ga pitati (M=3,37; SD=1,320); njih 24 da pomaže, ali ga moraš pitati za pomoć višeput (M=3,38; SD=1,057); 18 učenika od ukupnog broja ispitanika (N=213) odabire česticu: ne pomaže (M=2, 20; SD=1,485). Iz dobivenih rezultata možemo zaključiti kako učenicu ulogu odgajatelja za vrijeme učenja procjenjuju srednjom vrijednošću; učenje i uloga odgajatelja (M=3,37; SD=1,320); metode rada (individualno učenje) (M=3,48; S=1,357); tehnike rada (razgovori) (M=4,08; S=1,345) te da je hipoteza 3. djelomično potvrđena. Tijekom učenja učenici ne smatraju odgajatelja važnim dionikom, nego iskazuju nezadovoljstvo o unaprijed organiziranom vremenu i rasporedu učenja. Kao najbolje odgajateljeve metode rada učenici ističu individualno učenje što potvrđuje prethodno dobivene rezultate dok za tehnike rada koje odgajatelj primjenjuje navode razgovore, što možemo tumačiti kako učenici više preferiraju individualni rad. Dobiveni rezultati svakako nam mogu koristiti za daljnje osmišljavanje, organiziranje i planiranje rada s učenicima u učeničkom domu, ali pritom ne smijemo zaboraviti uključiti i učenike.

Stavovi ravnatelja, stručnih suradnika, odgajatelja i učenika na formiranje učenikovih stavova i odluka o daljnjem životu (školovanje, zapošljavanje)

Kako bi ispitali stavove ravnatelja, stručnih suradnika, odgajatelja i učenika na formiranje učenikovih stavova i odluka o daljnjem životu ponudili pitanja smo u kojima su trebali procijeniti koliko se slažu s navedenom tvrdnjom: odgajatelj ima velik doprinos i utjecaj na učenika, na formiranje njegovih stavova i odluka o daljnjem životu. Na pitanje su odgovarali rangiranjem od 1 - uopće se slažem, 2, 3, 4 do 5 - u potpunosti se slažem. Rezultate ukupnog broja ravnatelja (N=3) i najveću frekvenciju prikazuju čestice: odgajatelj ima velik doprinos i utjecaj na učenika, na formiranje njegovih stavova i odluka o daljnjem životu. Rezultati pokazuju da 100% ravnatelja se slaže u potpunosti s tvrdnjom da odgajatelj ima velik doprinos i utjecaj (M=4,00; SD=0,000) na formiranje učeničkih stavova i odluka. Rezultate ukupnog broja stručnih suradnika (N=4) i najveću frekvenciju odgovora prikazuju čestice: odgajatelj ima velik doprinos i utjecaj na učenika, na formiranje njegovih stavova i odluka u daljnjem životu. Rezultati pokazuju da 50%  stručnih suradnika (N=2) se slaže u potpunosti s tvrdnjom, a 50% tvrdnju ocjenjuju s 4 (N=2). Možemo zaključiti da su stručni suradnici također visoko procijenili i smatraju da odgajatelj ima velik doprinos i utjecaj (M=4,50; SD=0,577) na formiranje učeničkih stavova i odluka. Rezultati pokazuju da 19% odgajatelja (N=4) se u potpunosti slaže s tvrdnjom, 48% tvrdnju ocjenjuju s 4 (N=10), 28% s brojkom 3 (N=6) i 5% odabralo je mogućnost 1- uopće se ne slažem (N=1). Možemo zaključiti da su rezultati odgajatelja nešto drugačiji od rezultata ravnatelja i stručnih suradnika. Podaci prikazuju da ravnatelji i stručni suradnici visoko procjenjuju utjecaj odgajatelja (M=4,50; SD=0,577), a oni sami sebe u odnosu na te rezultate niže (M=3,76; SD=0,944). Interpretacijom dobivenih rezultata možemo zaključiti da je 4. hipoteza djelomično potvrđena te reći kako ravnatelji (N=3) smatraju da odgajatelj ima velik doprinos i utjecaj (M=4,00; SD=0,000) na formiranje učeničkih stavova i odluka, te ih smatraju ključnim i odgovornim čimbenicima koji utječu na formiranje učenikovih stavova i odluka o daljnjem životu (školovanje, zapošljavanje i sl.), dok 50% stručnih suradnika (N=2) se slaže u potpunosti s tvrdnjom, a 50% tvrdnju ocjenjuju s 4 (N=2) te da odgajatelj ima velik doprinos i utjecaj (M=4,50; SD=0,577) na formiranje učeničkih stavova i odluka. Nadalje, odgajatelji česticu: odgajatelj ima velik doprinos i utjecaj na učenika, na formiranje njegovih stavova i odluka u daljnjem životu procjenjuju znatno slabije od ravnatelja i stručnih suradnika (M=3,76; SD=0,944), i nameće nam se pitanje je li razlog rezultata taj što su odgajatelji svakodnevno u direktom odnosu s učenicima, pa realnije procjenjuju stvarnu situaciju i realnije procjenjuju odnose s učenicima? Rezultati rangiranja sjećanja učenika pokazuju prosječnu ocjenu učenika; njih 74 odabire česticu: odgajatelja (M=4,12; SD=1,257); njih 38 česticu: kuharice, spremačice (M=3,45; SD=1,423); njih 11 zdravstvene voditeljice (M=2,93; SD=1,108); njih 9 česticu: pedagoga  (M=2,72; SD=1,099) i njih 3 česticu ravnatelja (M=1,80; S=1,024). Iz rezultata je vidljivo da će se odlaskom iz učeničkog doma učenici najradije sjećati odgajatelja (M=4,12; SD=1,257). Uz zaključna razmatranja i interpretacije dobivenih rezultata željeli smo saznati da li bi učenici nakon svog iskustva i boravka ponovno došli u učenički dom?

             

 

                                 Grafikon 3: Učenik bi došao ponovno u dom

Rezultati iz grafikona 3. jasno prikazuju kako bi 76% učenika ponovno došlo u učenički dom, njih 21% odlučuje se za odgovor NE, a 3% su neodlučni...

 

Zaključak

Uloga odgajatelja u učeničkom domu je značajna i ne može se svesti isključivo na informiranje o odgojnim problemima i pedagoškim spoznajama, nego se ona očituje i u nizu mnogobrojnih suptilnih interakcija i intervencija s učenikom. Temeljni ciljevi ovog empirijskog istraživanja odnosili su se na propitivanje funkcije odgajatelja u formiranju domske kulture. Primjenom kvantitativnog istraživačkog pristupa temeljno je bilo utvrditi percepciju i stavove četiri grupe ispitanika: ravnatelja, stručnih suradnika, odgajatelja i učenika i njihovu procjenu uloge odgajatelja u oblikovanju domske kulture. Istraživanjem smo obuhvatili uzorak od tri učenička doma (muški, ženski, mješoviti) s područja grada Zagreba.  Na temelju postavljenih zadataka i dobivenih rezultata možemo zaključiti sljedeće: prva hipoteza istraživanja je u potpunosti potvrđena. Ispitanici su visoko procijenili da se stavovi odgajatelja (M=50,19; S=217,400), ravnatelja (M=5,00; S=0,000) i stručnih suradnika (M=5,00; S=0,000) ne razlikuju nego sve tri grupe ispitanika smatraju da uloga i angažman odgajatelja doprinose oblikovanju domske kulture. Druga hipoteza istraživanja je u potpunosti potvrđena. Odgajatelji (M=4,86; S=0,359), stručni suradnici i ravnatelji (M=5,00; S=0,000) visoko su procijenili odgajateljev pristup i rad i smatraju da njegovi osobni stavovi i vrijednosti doprinose formiranju domske kulture. Treća hipoteza istraživanja djelomično je potvrđena jer rezultati pokazuju da je stav učenika o metodama i tehnikama rada koje odgajatelj primjenjuje u radu s učenicima:  učenje i uloga odgajatelja (M=3,37; S=1,320); metode rada (individualno učenje) (M=3,48; S=1,357); tehnike rada (razgovori) (M=4,08; S=1,345) niže procijenjen jer za njih one nemaju očekivani značaj za napredak učenika. Rezultati prikazuju da učenici smatraju kako unaprijed definirani satovi za učenje nemaju preveliku korist za njih jer ističu da većina učenika ima svoj individualni plan učenja. Učenici visoko procjenjuju individualno učenje kao odgajateljevu metodu rada, a razgovor kao najbolju tehniku rada. Dobiveni rezultati svakako nam mogu koristiti za daljnje osmišljavanje, organiziranje i planiranje rada s učenicima u učeničkom domu pri čemu je važno uključiti i učenike. Četvrta hipoteza istraživanja je djelomično potvrđena. Rezultati istraživanja pokazuju da su ravnatelji (M=4,00; S=0,000) i stručni suradnici (M=4,50; S=0,577) visoko procijenili utjecaj odgajatelja na formiranje učenikovih stavova i odluka o daljnjem životu (školovanje, zapošljavanje...) dok su procjene odgajatelja (M=3,76; S=0,944)  i učenika niže. Moguće pitanje koje nam se nameće je li razlog što su odgajatelji svakodnevno u direktnom odnosu s učenicima, realnije procjenjuju život u učeničkom domu i objektivnije procjenjuju odnose s učenicima? Učenici svojim izjavama potvrđuju dobivene rezultate odgajatelja: učenici smatraju da su im odgajatelji važni, da su im svakodnevna potpora i pomoć, ali ipak nemaju značajan utjecaj na formiranje njihovih stavova i odluka o daljnjem životu. Ipak, kao zaključnu misao moramo istaknuti obzirom na veličinu uzorka nećemo generalizirati. U skladu s navedenim možemo reći kako svi dionici unapređenjem svojih profesionalnih kompetencija i zajedništva u učenju nastoje izgraditi specifičan identitet i kulturu učeničkog doma koji će u društvenom i stručnom okruženju biti prepoznatljiv po kvaliteti svoga rada.

Literatura

1. Cattaneo, C. i Torrero, C. (2009), Tornare a educare. Cantalupa (TO): Effata Editrice.
2. Djorčev, E. (2004): Motiviranost vzgojiteljev v dijaških domovih. Univerza v Mariboru Ekonomsko - Poslovna Fakluteta, Diplomsko delo, Maribor.
3. Ferguson, P., i Womack, S. T. (1993): The impact of subject matter and education coursework on teaching performance. Journal of Teacher Education, 44 (1), 55–63.
4. Gurney, P. (2007): Five factors for effective teaching. Journal of Teachers Work, 4 (2), 89-98.
5. Hrvatić, N. (2002): Domska pedagogija: od teorije do odgojne prakse. //Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse/ urednik Vladimir Rosić. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju, 190-202.
6. Klapan A. (1996): Učenje u učeničkom domu. Rijeka.
7. Meyer, B. (2008): What is independent learning and what are the benefits for students? London: Department for Children, Schools and Families Research Report 051
8. Rogers, B. M. (2009): The Benefits of a Small Boarding School: An Essay From the Alumni/Faculty Perspective. VincentCurtis Educational Register.
9. Rubio, M. C. (2009): Effective teachers - Professional and personal skills. ENSAYOS, Revista de la Facultad de Educación de Albacete, (24), 35-46.
10. Rosić, V. (2001): Domski odgoj. Rijeka, Graftrade.
11. Resman, M. (2001): Ravnatelj, vizija škole i motivacija učitelja za sudjelovanje. U: Silov, M.: Suvremeno upravljanje i rukovođenje u školskom sustavu. Velika Gorica: Persona, 51-80.
12. Sharma, A. (2015): Autocratic and Democratic Teaching Strategies: Pros and Cons. Indian Journal of Adult Education, 76 (1), 44-57.
13. Solvie, P. & Sungur, E. (2012): Teaching for Success: Technology and Learning Styles in Preservice Teacher Education. Contemporary Issues in Technology and Teacher Education (CITE Journal), 12(1), 6-40.
14. Sparks, D. (2013): Strong teams, strong schools. Theme Collaboration, 34(2), 28-30.
15. Stoll, L i Fink, D. (1996): Changing Our Schools: Linking School Effectiveness and School Improvement. Open University Press, Buckingham.