U okviru projekta “Klimatska skloništa za djecu sa invaliditetom” biće omogućeno vaspitno-obrazovnim ustanovama u Podgorici da se dio enterijera prilagode djeci sa invaliditetom. Predškolske ustanove koje imaju potrebu da ovakvim prilagođavanjem biće obuhvaćene projektom, tako da će se prvi put u Crnoj Gori realizovati plan prirodnog klimatskog prilagođavanja prostora osjetljivijoj djeci.

Istraživanja upućuju na benefite klimatskih skloništa, kao i na ranjivost djece sa invalidtetom usljed klimatskih promjena i temperaturnih šokova. Prilagođavanja fizičkih objekata, koja bi mogla da zamijene hiperbarične komore, da budu pristupačnija djeci sa invaliditetom, omogućila bi da djeca u momentu imaju obilje kiseonika, da ih umiruje zelena boja biljaka, da dobiju sve efekte hiperbarične komore, bez stavljanja maske i invazivnih metoda na koje djeca veoma često loše reaguju. Takođe je istraživanje pokazalo da se djeca korisnici/e senzornih soba u vaspitno-obrazovnim ustanovama često vezuju za senzorne sobe, s tim da ove sobe pretjerano stimulativno djeluju na djecu, što trenutno ima dobar efekat, ali generalno otežava proces inkluzije, samostalnosti i dostojanstva djeteta, odnosno djetetove ličnosti.

Djeca sa invalidtetom su specifično osjetljiva na toplotni talas kao meterološku pojavu koju karakterišu povišene temperature atmosferskog vazduha sa vrijednostima iznad 32°C u trajanju od 3 i više uzastopnih dana, a što je često propraćeno i povećanjem procenta relativne vlažnosti vazduha i smanjenjem brzine strujanja vazduha, koji dodatno opterećuju sistem termoregulacije organizma. U uslovima povišene temperature i vlažnosti oslobađanje toplote je otežano i tijelo mora da uloži dodatni napor kako bi svoju temperaturu održavalo u granicama normale. Važno je naglasiti da toplina u tijelu nastaje kao rezultat međudjelovanja temperature iz spoljne sredine i temperature koja se oslobađa metabolizmom, a njihovom regulacijom u tijelu upravlja centralni nervni sistem u mozgu, tako da djeca sa invalidtetom moraju biti bezbjedna u objektima u kojima borave, što se prevashodno odnosi na predškolske ustanove u kojima borave i djeluju sa drugom djecom u grupi. Osjetljivost djece sa invaliditetom se odnosi i na vještačko snižavanje temprerature, na veliku razliku između spoljašnje temperature i one koja se postiže klima uređajima. Zato se klimatska skloništa smatraju idealnom varijantom adaptacije enterijera, a tiču se svih vrsta invaliditeta kod djece.

Plan je da nakon istraživanja potreba koje će biti obavljeno u 36 državnih i privatnih vaspitno-obrazovnih ustanova u Podgorici, budu selektovane 3 predškolske ustanove u po kriterijumu interesovanja i izjašnjavanja za potrebu da se u datim objektima rekonstruiše enterijer i da se izrade klimatska skloništa koja će biti maksimalno upotrebljiva prevashodno za djecu sa invaliditetom, s tim što će oba skloništa biti inkluzivna, što će zajedno sa djecom sa invaliditetom moći po potrebi da ih koriste i druga djeca. Suština selekcije vaspitno-obrazovnih ustanova je ogledni status po kome će odabrane ustanove imati privilegiju da budu prve u Crnoj Gori i u regionu, a možda i šire, koje će primjenjivati originalni, inovativni naučni obrazac koji povezuje pristupačnost objekta sa višestrukom namijenom zaštite lica sa invalidtetom.

Izdrada klimatskih skloništa biće realizovana u maju 2024. godine, uz angažovanje arhitekte za adaptaciju enterijera, koji će na osnovu ključnih zatjeva stručnjaka: neurologa, defektologa, psihologa-psihoterapeuta, pedagoga, projektovati klimatska skloništa. Klimatska skloništa će biti prostorije ili dijelovi prostorija koji će se prilagoditi djeci sa invaliditetom, tako što će se obaviti nabavka drveća i ostalih biljaka i zelenih zidova koji će oplemeniti prostor i proizvoditi kiseonik. Efekat hiperbarične kompre će u klimatskim skloništima biti prirodan, a ujedno će biti i prirodna zamijena za previse stimulišuće senzorne sobe. Osim biljaka, u klimatskim skloništima će se naći dosta prirodnog materijala i mini fontane. Klimatska skloništa će za oko 5°C smanjivati postojeću temperaturu u objektu, tako da neće biti potrebe za klima ili nekim drugim rashladnim uređajem, a djeca sa invalditetom, koja su specifično senzitivna na temperaturne promjene će imati prilagođenu prostoriju u kojoj će se osjećati prijatno. Klimatska skloništa su karakteristična i po tome da mogu da preveniraju anksioznost i razdražljovost, da povećavaju koncentraciju i da pozitivno djeluju na psiho-motorni rad organizma.

Očekivano je oko 20 benefita klimatskih skloništa, počev od pristupačnosti, pa do zdravlja i bezbjednosti. Klimatska skloništa će na taj način biti uzor za ostale objekte u javnoj upotrebi, kao trajna i pristupačna mjesta.

“Klimatska skloništa za djecu sa invaliditetom” realizuje NVO Identitet u partnerstvu sa Udruženjem sportskih novinara Crne Gore, podrškom Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u 2023. godini na Javnom konkursu “Pristupačni objekti-kvalitet života OSI”.

 M. Ostojić