Odgovor projekta “Lična karta dostojanstva strarijih lica u Crnoj Gori” na trenutno stanje je način da se poboljša položaj starijih tako što su njima namijenjeni prilagođeni sadržaji koji upravo oni kreiraju ili participiraju u tom kreiranju.

Projekat realizuje NVO Identitet podrškom Ministarstva rada i socijalnog staranja u 2021. godini.

Projekat ima fokus na pozitivna vidjenja o vrijednosti starijih osoba i na njihovoj participaciji u društvu i daje doprinos povećavnjua potencijala društva za progres i u tom smislu doprinosi efektivnijem i savobuhvatnijem uvodjenju starenja u razvoj.

Veoma je važno da se izbjegnu politike u kojima su starenje i nesposobnosti povezani koncepti. Dok su nesposobnosti samo ponekad iskustvo starijih osoba pretpostavka da nesposobnosti prate starenje mora se obeshrabrivati, a činjenica je da starije osobe obično funkcionišu u okviru funkcionalnih kapaciteta normalnih za njihove godine, što je posebno biti naglašeno i dokazano kroz aktivnost Objavljivanje časopisa LIČNA KARTA DOSTOJANSTVA.

Prožimanje negativnim stereotipima se javlja i kod kapaciteta starijih osoba i može biti ozbiljna prepreka u njihovoj participaciji u društvu. Često je opisivano da starije osobe nemaju odgovarajuće vještine za mnoge forme ekonomskih aktivnosti. Ovo može biti istina u nekim slučajevima a u nekim ne. Bilo bi štetno ne koristiti potencijale rastuće starije populacije.

Postoji potreba da se prmovišu dobrobiti za starija lica je prepoznata u vidu socijalne pravde, ključujući i vrlo siromašne, one koji su u riziku od zloupotrebe, onih koji pripadaju manjinama i onih sa ograničenim stepenom obrazovanja. Ovjde se posebno misli da najugorženiji dio ciljne gurpe koji imaju ograničen pristup društvenom životu i koji su dodatno pogođeni siromaštvom, a uz to i bolestima. Mnoge starije osobe imaju nedostatak u vještini pismenosti i formalnom obrazovanju. Tamo gdje je ovo slučaj, ključno pitanje za starosno podržavajuću politiku je obezbjeđivanje da starije osobe dobiju mogućnosti kao i druge dobne grupe da steknu ili razviju nove vještine i kompetencije.

Ljudi svih uzrasta imaju sposobnost da uče nove vještine i ostvare lični i profesionalni razvoj ako im se obezbijedi odgovarajuće obučavanje. Ali, radeći dalje na tome, javlja se i značajan broj zahtjeva u programiranju odgovarajućih politika za permanentno (cjeloživotno) učenje koje ohrabruje kontinuirano „osvježavanje“ vještina i radnih kapaciteta i omogućava radnicima da ostanu produktivni i kompetitivni na tržištu rada sve do svojih kasnijih godina. Loše zdravstveno stanje u kasnijem životnom dobu može biti druga važna barijera u ekonomskoj participaciji.