Brojni teoretičari, praksa potvrđuje, prilično davno, mada su vremenske odrednice uvijek relativne, (u)tvrdili su da je uticaj medija posljednjih decenija, veći i snažniji od bilo koje religije! Ovo, moguće, ne važi za Sjevernu Koreju. Mediji su zapravo dio globalizacije, kako vrijeme protiče, sve značajniji. Bez medijske podrške danas je nezamislivo ići na izbore, mijenjati vlasti, organizovati bilo šta važno i smisleno. Do skoro se nije odlazilo u ratove i mirove bez medija, na Balkanu to dobro znamo, na žalost! Mediji su lakmus papir, probni balon za sve globalne i lokalne ideje, neizostavni za države, korporacije, politike, ekonomije ili uticajne pojedince.

Naravno, ni mediji nijesu imuni na sofisticirane domišljatosti homo sapijensa koji je i tu našao način i šansu da manipuliše. To nam je očigledno jedno od najvažnijih strateških načina svojatanja bukvalno  svega. Nekad smo osvajali teritorije, dana veoma uspješno osvajamo svijest I gradimo mišljenja, pojedincima i čovječanstvu! Ne tako davno, mada je i to relativno, u javnosti se pojavio izraz fake news, a vrlo brzo kao reakcija uslijedila je sintagma medijska pismenost.

Zašto plasiramo lažne vijesti? Bezbroj je razloga - od ekonomskih, političkih i globalnih pa sve do toga da lažne vijesti plasiraju i oni ljudi kojima je jednostavno dosadno u životu i na taj način u  tome vide zabavu. Mislim da bi se, ako ne psihijatrija, onda psihologija, svakako sa razlogom, vrlo ozbiljno “zabavljala” analizom njihovog ponašanja. Oni su slični mnogim društvenim štetočinama, a meni upravo sada padaju na pamet piromani, dijelom poremećene ličnosti koji neku vrstu naslade doživljavaju paleći šume, a poslije gaseći požare. Pitam se, što bi Frojd rekao?

No, vratimo se važnosti medijske pismenosti, a o lažnim vijestima ćemo drugom prilikom.

Svi mi koji imamo interes da znamo šta se oko nas događa, da razumijemo  društvene, političke, ekonomske i sve druge procese, u odbranu “zovemo” medijsku pismenost. Ona će nam pomoći da shvatimo što su medijske manipulacije i dezinforamcije i da u moru nepotrebnog šunda odvojimo istinu od laži, u najkraćem.

I Evropska unija u fokus svojih interesovanja sve više označava medijsku pismenosti kao način borbe protiv onih koji imaju svoje “razloge” za plasiranje netačnih vijesti. Da ne zaboravimo, nemaju fake news samo želju da nas zabavljaju. One nekada utiču na izbor vlade ili nekog predsjednika u svijetu, ili na našim balkanskim prostorima, od njih sve češće zavisi kako će rješavati ne samo domaći nego i globalni problemi. Nekada mir i životi zavise od takvih ljudi. Ako su oni “proizvod” globalnog, vrhunski sofisticiranog on line rata - onda je ulog veliki, a opasnost sve veća…

I mi se borimo protiv lažnih vijesti. Crnogorski Institut za medije, podržan od Ministarstva prosvjete, inicirao je da se u osnovne škole uvede predmet medijska pismenost i time omogući da učenici od školske 2022/2023. g. odgovornije i kvalitetnije upravljaju informacijama koje dobijaju sa Interneta. Doduše, prema proceduri, konačnu riječ o inicijativi za uvođenje tog predmeta daje Nacionalni savjet za obrazovanje, uzimajući u obzir mišljenje Zavoda za školstvo.

Na taj način i Crna Gora staje u red društava koja se bore protiv pošasti današnjeg vremena, doprinoseći jačanju borbe da se odupremo on line “ratovima”  koji su karakteristika današnjeg vremena, nažalost sve češća.

Kako će se situacija u svijetu u vezi sa tim razvijati, niko sa sigurnošću ne može da tvrdi. Pojedini teoretičari predviđaju da će lažnih vijesti biti isto onoliko koliko je nekad bilo provjerenih, istinitih informacija, a procenat validnih informacija biće sveden na minimum. Bilo kako bilo, vrijeme je najmudrije, ono zna sve odgovore. Ipak, moraćemo sačekati….

Autor,

Saša Klikovac