Maj nas je možda iznenadio, ali klimatske promjene ne spavaju

Maj 2025. bio je neuobičajeno svjež u Crnoj Gori – obilne padavine i kasni mrazevi pogodili su voćnjake na sjeveru, a mnogi su pomislili da klima „nije više tako strašna“. Ipak, ovaj hladniji mjesec je samo trenutni izuzetak u dugoročnom trendu zagrijavanja i sve češćih vremenskih ekstrema.

🔥 A onda je došao jun...

Već početkom juna temperature su u centralnim i južnim djelovima zemlje, poput Podgorice, Nikšića i Danilovgrada, dostizale 37 °C, označavajući početak novog toplotnog talasa. Prognoze najavljuju između 60 i 65 tropskih dana (30+ °C) do kraja ljeta – dvostruko više nego što je bilo uobičajeno tokom 20. vijeka.

Na sjeveru se već govori o suši, dok je obalski dio izložen većem riziku od požara i pregrijavanja urbanih zona.

💰 Prilagođavanje se isplati – za Crnu Goru više nego ikad

Prema zvaničnoj procjeni iz Nacionalne strategije za klimatske promjene (Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera), Crna Gora treba kontinuirano godišnje ulaganje od oko 0,9 – 1,5 milijardi eura kako bi uspješno odgovorila na klimatske izazove u narednim decenijama, posebno u sektorima transporta, vodosnabdijevanja, infrastrukture i zaštite od prirodnih nepogoda. Ova ulaganja uključuju:

• Modernizaciju vodovodnih i kanalizacionih sistema (posebno u priobalju),

• Unapređenje sistema ranog upozoravanja na požare, suše i poplave,

• Jačanje otpornosti poljoprivrede na vremenske ekstreme,

• Ulaganja u energetski efikasne objekte, naročito u javnom sektoru,

• Uređenje riječnih korita i zaštitu obalnih područja od podizanja nivoa mora.

📌 Primjeri lokalnih rješenja koja već daju i mogu dati rezultate:

• Zamjena starih ložišta i kotlarnica u Pljevljima savremenim sistemima grijanja smanjuje emisije i troškove. U okviru projekta toplifikacije grada, već je izgrađena centralna kotlarnica, a novi toplovod povezuje škole, vrtiće i druge ustanove.

• Povećanje energetske efikasnosti u javnim zgradama – školama, bolnicama, opštinskim objektima i domovima zdravlja. Projekti termičke izolacije, zamjene stolarije, modernizacije rasvjete i ugradnje energetski efikasnih sistema grijanja i hlađenja ne samo da smanjuju emisije štetnih gasova, već značajno umanjuju troškove za energiju. Ovakve mjere, sprovođene uz podršku međunarodnih fondova i domaćih institucija, već pokazuju konkretne rezultate – bolji uslovi za rad i boravak, manji računi i doprinos nacionalnim ciljevima dekarbonizacije.

• Pilot projekti navodnjavanja u Zeti i Bjelopavlićima mogu pomoći farmerima da ublaže efekte suša.

• Ozelenjavanje urbanih sredina u Nikšiću i Baru može smanjiti lokalne temperature i poboljšati kvalitet vazduha.

• Ulaganja u šumske puteve i opremu za gašenje požara na primorju mogu pomoći u borbi protiv sve učestalijih šumskih požara.

📊 Svaki euro se vraća višestruko

Analize međunarodnih institucija pokazuju da se svaki uloženi euro u mjere adaptacije može vratiti 2 do 18 puta kroz:

• smanjenu štetu na infrastrukturi,

• očuvanje produktivnosti u poljoprivredi i turizmu,

• manji pritisak na zdravstveni sistem,

• otpornije zajednice i ekonomsku stabilnost.

  🔍 Podaci koji oblikuju budućnost

  Zaključci o stanju klime u Evropi za 2024. godinu (European State of the Climate 2024 – ESOTC), koje su zajednički objavili Copernicus Climate Change Service i Svjetska meteorološka organizacija (WMO), zasnivaju se na velikom korpusu podataka prikupljenih u realnom vremenu. Ovi podaci dolaze kroz evropske servise poput Copernicus-a, uz doprinos nacionalnih meteoroloških službi i istraživačkih institucija širom Evrope. Svi podaci i korišćene metode su javno dostupni putem Copernicus Climate Data Store-a, što osigurava transparentnost i dostupnost ključnih informacija – kako za naučnike i donosioce odluka, tako i za građane i medije.

✅ Klimatske promjene nijesu nešto što će doći – one su već ovdje. 

Hladan maj bio je samo kratki predah. Dugoročne projekcije pokazuju dramatične promjene: do 2040. godine sniježni pokrivač mogao bi biti smanjen za 30% u Rožajama, za 50% u Pljevljima, Bijelom Polju i Beranama, između 50% i 60% na Žabljaku, te čak 70% u Kolašinu. Takve promjene ne pogađaju samo planinske ekosisteme – one direktno ugrožavaju zimsku turističku sezonu, dostupnost vode i lokalnu poljoprivredu. Pravi izazovi tek dolaze, i Crna Gora mora ulagati sada ako želi da zaštiti svoje ljude, ekonomiju i prirodu.

Ulaganje u otpornost nije trošak – to je najbolja investicija za budućnost.