Rodna ravnopravnost je važna jer energija različito utiče na žene i muškarce, jer muškarci i žene imaju različite uloge i odgovornosti u domaćinstvima, na tržištima i u svojim zajednicama. Zbog toga se pristup, korišćenje i uticaj energetskih usluga razlikuju za žene i muškarce.

Da bi se poboljšala efikasnost i razvojni uticaj energetskih projekata i smanjile rodne nejednakosti u pristupu i kontroli nad resursima i koristima od razvoja, ključno je uzeti u obzir rodne razlike u svim fazama ciklusa energetskog projekta i u svim energetskim projektima.

Crna Gora treba da promoviše uključivanje polova u energetsku tranziciju kao način za promociju socijalne ravnopravnosti i maksimiziranje koristi energetske tranzicije. Povećanje učešća žena u oblastima vezanim za energetiku, kao što su inženjerstvo, tehnologija i menadžment, može pomoći u rešavanju problema nedostatka radne snage i povećanju produktivnosti.  Da bi se podržalo kreiranje politika zasnovanih na dokazima, MONSTAT i drugi proizvođači statistike trebalo bi da poboljšaju prikupljanje i analizu podataka razvrstanih po polu, obuhvatajući uloge žena kao potrošača, proizvođača energije. Detaljne rodne analize mogu identifikovati prepreke i mogućnosti koje su jedinstvene za žene, osiguravajući da politike odgovaraju njihovim specifičnim potrebama. Trebalo bi uvesti rodno osjetljive subvencije kako bi se podržale žene preduzetnice i proizvođačice energije, promovišući njihovo ekonomsko osnaživanje i doprinoseći inkluzivnijoj energetskoj tranziciji.

Dostupni podaci pokazuju da su žene ranjivije na energetsko siromaštvo. Posebna analiza pola i energije sprovedena kao dio projekta pokazuje da se različite grupe suočavaju sa različitim izazovima kada je u pitanju pristup i korišćenje energije. U Crnoj Gori, tradicionalne rodne uloge oblikuju potrošnju energije, pri čemu žene prvenstveno obavljaju energetski intenzivne kućne poslove poput kuvanja i čišćenja, dok se muškarci fokusiraju na povremene popravke i strukturna ulaganja u energiju, kao što su solarni paneli. Žene, posebno u ruralnim ili domaćinstvima sa niskim prihodima, suočavaju se sa većim izazovima u pristupu pristupačnoj energiji zbog finansijskih ograničenja, fizičkih zahtjeva i ograničenih informacija, često se oslanjajući na mjere uštede troškova i podršku zajednice. Muškarci, često sa većim finansijskim resursima, imaju tendenciju da vode glavne energetske odluke, dok se žene suočavaju sa preprekama u radu sa dobavljačima energije i snalaženju u reformama, što ih čini manje osnaženim da donose informisane energetske izbore.

Projekat OECD  uključuje rodnu perspektivu ispitivanjem kako energetske reforme utiču na muškarce i žene kao potrošače, radnike i donosioce odluka. Korišćena je kvalitativna metodologija istraživanja, uključujući diskusije u fokus grupama (FGD) i okrugle stolove širom Zapadnog Balkana kako bi se istražile rodne razlike u potrošnji energije, pristupu i odgovorima na reforme. Na osnovu sedam fokus grupa sa 67 učesnika, sprovedenih u Bjelom Polju, Baru, Podgorici i Nikšiću, ključni nalazi otkrivaju značajnu ulogu koju rod igra u potrošnji energije, strategijama uštede troškova i odgovorima na reforme. Rezultati fokus grupa i istraživanja pružaju pregled uloge roda u oblikovanju potrošnje energije, pristupu mogućnostima, donošenju odluka i energetskom siromaštvu u Crnoj Gori. Ključni uvidi uključuju:

•    Žene se pretežno oslanjaju na energiju za kućne poslove poput kuvanja, čišćenja, zagrijavanja vode i pranja odjeće. Dok muškarci prvenstveno koriste energiju za aktivnosti u slobodno vrijeme poput gledanja televizije i korišćenja računara, uz minimalno učešće u svakodnevnim kućnim poslovima. U Nikšiću su fokus grupe primijetile da muškarci povremeno obavljaju energetski zahtjevne zadatke poput popravki ili korišćenja mašina, ali se to dešava rjeđe od svakodnevnih energetski intenzivnih aktivnosti žena.

•    Upravljanje zalihama ogrijevnog drveta zahtijeva značajan fizički rad, uključujući šeganje, cijepanje, skladištenje i održavanje. Ovaj zadatak obično obavljaju muškarci u domaćinstvu, dok žene obično doprinose upravljanjem šporetom/peći ili kaminom.

•    Žene, posebno one koje vode domaćinstva, suočavaju se sa većim izazovima u pristupu i nabavci izvora energije zbog finansijskih ograničenja, ograničenih fizičkih sposobnosti i nedostatka informacija. Starije žene i samohrane majke se posebno bore sa fizičkim zahtjevima rukovanja ogrijevnim drvetom i finansijskim preprekama za prelazak na alternativne izvore energije.

•    Žene aktivno upravljaju troškovima energije u domaćinstvu kroz ponašanje koje štedi energiju, kao što je ograničavanje grijanja i hlađenja, podsticanje uštede energije i korišćenje energetski efikasnih uređaja. Često prebacuju potrošnju energije tokom perioda niđe tarife zbog nižih cijena i preduzimaju praktične mjere, posebno u domaćinstvima sa niskim prihodima, kako bi smanjile ukupne troškove.

•    Muškarci su skloniji da se fokusiraju i odlučuju o strukturnim mjerama uštede energije, kao što su poboljšanje izolacije, instaliranje solarnih panela i nadogradnja sistema grijanja. Sa boljim pristupom finansijskim resursima i informacijama, i kao dominatni donosioci prihoda u mnogim patrijarhalnim domaćinstvima, muškarci često donose odluke o velikim ulaganjima u energetsku efikasnost.

•    Žene, posebno u ruralnim područjima, suočavaju se sa većim preprekama u ostvarivanju svojih prava kod dobavljača energije. Možda im nedostaje samopouzdanja ili znanja za snalaženje u birokratskim procesima. Često su prijavljivani slučajevi žena koje nijesu mogle da ospore netačno fakturisanje ili da traže nadoknadu za lošu uslugu. Učesnice fokus grupa su izrazile osjećaj nemoći u radu sa dobavljačima energije. Pomenule su da se njihove žalbe na netačne račune za struju često odbacuju ili ne shvataju ozbiljno.