U 21. vijeku pismenost dobija sasvim jednu drugu dimenziju u odnosu na klasičnu, matematičku i jezičku pismenost. Današnji termin pismenosti obuhvata, pored gore navedene, i računarsku odnosno informatičku pismenost kao i informacionu pismenost.

Informatička pismenost obuhvata poznavanje računara ( hardvera i softvera ) kao i korištenje računara i računarskih programa u svakodnevnom životu. Ova pismenost je preduslov za informacionu pismenost, a posebno je značajna pri pronalaženju informacija. Do prije petnaestak godina informatička pismenost se bazirala samo na poznavanju konfiguracije računara kao i korištenju programa za obradu teksta, tablične proračune i izradu prezentacija dok je danas to u drugom planu a u prvi plan izbijaju korištenje interneta, slanje i primanje e- pošte, kao i korištenje WWW ( World Wide Web – a ) te objavljivanje sadržaja na internetu.

Informaciona pismenost prestavlja potrebu za informaciom ( predstavlja podatak kojim povećavamo nivo našeg znanja ) te imati znanje o tome kako je pronaći, procijeniti te iskoristiti kako bi se riješio dati problem. Izvori informacija mogu biti različiti: knjige, časopisi, televizija, film a u današnje vrijeme to je internet. Internet, kao izvor informacija treba uzeti sa rezervom ili bar jedan njegov dio, jer na internetu može svako da objavi gotovo šta hoće bez neke stručne provjere, tako da te informacije ponekad treba uzeti sa rezervom.

Informaciona pismenost obuhvata: prepoznati potrebu za informacijom, pronaći informaciju, vrednovati informaciju i koristiti informaciju.

Za kraj potrebno je reći da dati informaciju ne znači i dati znanje. Svako od nas procjenjuje da mu neka informacija vrijedna  ili je samo podatak koji nema nikakvo značenje.