Kakvi su stavovi i mišljenja predstavnika različitih generacija prema obrazovanju odraslih?Pripadnici svih generacija su pokazali nedvojbeno pozitivan i podržavajući stav prema obrazovanju ostalih. No, razlike su primijećene sa aspekta interesa,odnosno sadržaja potencijalnih programa obrazovanja ostalih. Te razlike su rezultat životne faze u kojoj se različite generacije nalaze. Pripadnici Generacije Baby Boom su najviše zainteresirani za programe usmjerene ka razvijanju vještina, posebno onih koje je moguće primijeniti u svakodnevnom životu. S obzirom na to da je najveći dio ove populacije penzionisan ili će uskoro biti penzionisani, sticanje znanja i vještina neophodnih za karijeru inapredovanje nisu u fokusu ove ciljne skupine. Pripadnici Generacije X,Generacije Y i Generacije Z su zainteresirani više za programe obrazovanja odraslih koji su usmjereni ka sticanju znanja i vještina koja će im pomoći u profesionalnom napredovanju, ali i ostvarivanju lične efikasnosti. Iako je važno naglasiti da bi, bez obzira na pozitivan stav, zbog brojnih profesionalnih i porodičnih obaveza, pripadnici Generacije X vjerovatno bili najmanje responzivni na učešće u ovakvim programima. 

Koji su motivi predstavnika različitih generacija zauključivanje u programe obrazovanja odraslih? 

Uzimajući u obzir odmaklu životnu dobu Generacije Baby Boom, pripadnike ove generacije za učešće u programima obrazovanja odraslih najviše motivira održavanje mentalnog i fizičkog zdravlja. Učešće u ovakvim programima ova populacija doživljava kao aktivan rad na osiguranju zdrave starosti. Pripadnici Generacije X, koji su u životnoj fazi u kojoj očekuju konkretne rezultate dugogodišnjeg rada i sticanja iskustva, za programe obrazovanja odraslih motivirani su za sticanje vještina ukoliko ih prepoznaju kao alat za daljnjenapredovanje, ili pak ostvarivanja konkretnih profesionalnih rezultata, čime bi podigli vlastitu ličnu i profesionalnu vrijednost. Pripadnici Generacija Y i Z,svjesni činjenice da se nalaze tek na početku svojih karijera, motivisani su zaučešće u ovakvim programima ukoliko će osigurati kako znanja tako i vještine koje su primarno fokusirane na razvoj karijere. Posebno zu zainteresirani za programe obrazovanja odraslih koji nadograđuju formalno obrazovanje.

Koje vrijednosti bi trebale biti komunicirane kroz promotivne poruke za programe obrazovanja odraslih?

Vrijednosti koje bi trebale biti komunicirane prilikom promocije programa odraslih, a koji su usmjereni na Generaciju Baby Boom, su vrijednosti vezane za porodicu, porodični život i zdravo starenje. Vrijednosti bazirane na profesionalnom rastu i razvoju su vrijednosti sa kojima bi se najviše identificirali pripadnici Generacije X. Pripadnici Generacija Y i Z bi takođernajviše responzivni bili na vrijednosti razvoja karijere i profesionalnog rasta.No, ove generacije su svjesne značaja balansa između privatnog i profesionalnog života, te su zainteresirane za programe obrazovanja odraslihkoji taj balans uvažavaju i osiguravaju.

Savremeni trendovi iz okruženja nameću potrebu za kontinuiranim obrazovanjem i cjeloživotnim učenjem, a kao ključni isporučioci tih uslugasmatraju se univerziteti i ostale visokoškolske institucije. Visoko obrazovanje za održivi razvoj procesa marketizacije VŠI koje se širom svijeta sve više oslanjaju natradicionalno poslovne koncepte, a među kojima marketing prednjači (npr.Soutar i Turner, 2002). Prilagođavanje marketinškog koncepta visokom obrazovanju predstavlja izazov za brojne VŠI, zbog čega rezultati i koristimarketinga nisu na zadovoljavajućem nivou. To je posebno slučaj sa neformalnim i necikličnim programima obrazovanja, kao što je obrazovanje odraslih. Sa ciljem podržavanja primjene koncepta marketinga u visokom obrazovanju, posebno na javnim univerzitetima u Bosni i Hercegovini,provedena je eksplorativna kvalitativna studija o potrebama, stavovima ivrijednostima koje pripadnici četiri generacije vide u obrazovanju odraslih. Uzimajući u obzir da je za efektivne i efikasne promotivne kampanje neophodna upućenost u stavove, mišljenja, motive i vrijednosti ciljnih publika (Nicolescu, 2009), ovo istraživanje nudi odgovore i preporuke u tom pravcu. Polazeći od stavova i mišljenja, za pripadnike Generacije Baby Boom bi najadekvatniji bili programi usmjereni ka razvijanju svakodnevnih vještina. Za pripadnike Generacije X, Generacije Y i Generacije Z prikladniji su programi obrazovanja usmjereni ka sticanju znanja i vještina koja će impomoći u profesionalnom napredovanju i ostvarivanju lične efikasnosti, satisfakcije i zadovoljavanja potreba samoaktualizacije. Što se tiče motiva, pripadnike Generacije Baby Boom za učešće u programima obrazovanja odraslih najviše motivira održavanje mentalnog i fizičkog zdravlja, što bi ujedno i trebalo biti okosnica promotivnih poruka usmjerenih ka ovoj generaciji. Pripadnici Generacije X, Y i Z za programe obrazovanjaodraslih motivirani su stiecanjem vještina ukoliko ih prepoznaju kao alat zadaljnje napredovanje, ili pak ostvarivanja konkretnih profesionalnih rezultata,čime bi podigli vlastitu ličnu i profesionalnu vrijednost, te bi u tom smjerupromotivne poruke za ovu ciljnu skupinu trebale biti fokusirane .Preporuka za vrijednosti koje bi trebale biti komunicirane prilikom promocije programa odraslih, a koji su usmjereni na Generaciju Baby Boom, su vrijednosti vezane za porodicu, porodični život i zdravo starenje. Vrijednosti bazirane na profesionalnom rastu i razvoju su vrijednosti sa kojima se najviše identificiraju pripadnici Generacije X, Y i Z, te bi te vrijednosti trebale biti centralna poruka svih promotivnih aktivnosti usmjerenih ka ovim generacijama. S obzirom na to da su ove generacije svjesne značaja balansa između privatnog i profesionalnog života, bilo bi uputno u komunikaciju saovim radno aktivnim generacijama uključiti i takve vrijednosti.

Generalan zaključak istraživanja pokazuje da, iako postoje razlike između generacija, evidentan je pozitivan stav prema ovom obliku obrazovanja. Potrebe generacija su različite, pa samim tim i očekivanja, baš kao i vrijednostikoje ispitanici vide u obrazovanju odraslih. No te razlike nisu nedostatak, već činjenica koju je neophodno prihvatiti a potom istoj i prilagoditi prije svega promotivne aktivnosti (Kotler i Keller, 2007). Time bi se napravio značajan iskorak u afirmiranju marketinškog koncepta u visokom obrazovanju u Bosnii Hercegovini.