chevron-down chevron-left chevron-right chevron-up home circle comment double-caret-left double-caret-right like like2 twitter epale-arrow-up text-bubble cloud stop caret-down caret-up caret-left caret-right file-text

EPALE

En digital mötesplats för vuxenutbildare i Europa

 
 

Blogg

Inkluzivne knjižnične usluge na primjerima Gradske knjižnice Rejkyavik i Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica

31/05/2019
by Dijana Sabolovi...
Språk: HR

Uvod

Ako krenemo od definicije pojma, riječ inkluzija (lat. inclusio) znači uključivanje ili uključenost nečega ili nekoga unutar određene skupine ili strukture. Inkluzija u knjižnicama podrazumijeva sustav vrijednosti i tome prilagođenu praksa koja promovira dostupnost knjižničnih usluga i resursa svima. Već od svojih početaka u drugoj polovici 19. stoljeća, kada se osnivaju paralelno s industrijalizacijom i demokratizacijom društava, narodne knjižnice isprava u Americi i Engleskoj, a potom i u cijelome svijetu imaju specifične zadaće i posebnu organizaciju zbog otvorenosti i namjene najširem krugu stanovništva, a ne samo privilegiranim slojevima kao u dotadašnjoj povijesnoj praksi. Otuda im i naziv „narodne, ili „javne“ knjižnice Osnovna značajka narodnih knjižnica i danas je  inkluzivnost ili uključivost, zato što su demokratskog karaktera, na raspolaganju svim članovima zajednice. Međutim, ta uloga narodnih knjižnica se U suvremenom, informacijskom društvu inkluzivna uloga narodnih knjižnica se redefinira s fokusom na osiguravanje dostupnosti informacija i višenamjensko djelovanje u zajednici. Ciljane skupine su ljudi u svim dobnim skupinama i u svim životnim razdobljima – djeca, mladež, odrasli i starije osobe, socijalno deprivirani (siromašni, beskućnici...), prometno i prostorno dislocirani od stacioniranih knjižnica, ljudi s tjelesnim oštećenjima i mentalnim teškoćama (slijepi, slabovidni, gluhi, nagluhi i dr.), osobe vezane uz kuću, ljudi koji borave u raznim ustanovama (npr. u bolnicama, zatvorima), pripadnici drugih kultura i etničkih grupa, ljudi koji ne znaju ništa o uslugama knjižnice, itd.

Inkluzivnost narodnih knjižnica u kontekstu međunarodnih strateških dokumenata

Inkluzivnost današnjih narodnih knjižnica apostrofiraju međunarodni strateški dokumenti, a naročito oni koji su rezultat suradnje UNESCO-a (Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) i IFLA-e (Međunarodnog saveza knjižničarskih udruženja i organizacija. Zajedničko im je isticanje prava na informacije kao ključnog ljudskog pravo u suvremenom, informacijskom društvu. Knjižnice su posrednici koji osiguravaju slobodan i otvoren pristup informacijama. Tako UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice (1994.) ističe da knjižnične službe i usluge trebaju svima omogućiti jednakost pristupa svim vrstama znanja i informacija, cjeloživotnom učenju i djelima mašte, bez obzira na dob, spol, rasu, vjeru, nacionalnost, jezik, invaliditet ili društveni položaj. Zbirke i službe ne smiju biti izložene bilo kakvom obliku ideološke, političke ili vjerske cenzure niti trgovačkim pritiscima.

Od novijih dokumenat vrlo važnih za položaj, ulogu i zadaće suvremenih narodnih knjižnica je UN-ova agenda 2030 o održivom razvoju (2015.). Sadrži 17 općih ciljeva s ukupno 169 podciljeva  gospodarskog, ekološkog i društvenog održivog razvoja. Međunarodna knjižničarska udruga, IFLA zagovara ove ciljeve i ulogu knjižnica u njima, jer je i sama aktivno sudjelovala u pripremanju UN-ove agende 2030 o održivom razvoju. Knjižnice su ključne institucije za postizanje ovih ciljeva prvenstveno zato što zagovaraju i provode slobodan pristup informacijama, očuvanje kulturne baštine, podupiru opću pismenosti i pristup informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Zajedničko obilježje suvremenih narodnih knjižnica u svijetu je njihova polifunkcionalnost. Djeluju kao važna, višenamjenska središta svojih zajednica - otvorena, svima dostupna i inkluzivna mjesta. Najvažnije njihove uloge su omogućiti inkluzivnost (najšire uključivanje stanovništva) u slobodan pristup informacijama, obrazovanje i učenje, kulturu i kulturni razvoj, kao i okupljanje građana.

Na primjeru jedne islandske knjižnice, Gradske knjižnice Reykjavik i jedne hrvatske knjižnice, Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, u kojoj radim kao ravnateljica, prezentirat ću inkluzivni karakter današnjih narodnih knjižnica.

 

Inkluzivne knjižnične usluge Gradske knjižnice Reykjavik

U Gradskoj knjižnici Reykjavik boravila sam u okviru programa Erasmus+ od 16. do 24. 6. 2018. Glavni cilj mojeg posjeta bio je poboljšati vještine i znanja u knjižničnom menadžmentu uvidom u rad islandskih knjižnica koje su poznate u svijetu po inovacijama u uspješnom povezivanju književne baštine i jake tradicije čitanja s novim, digitalnim tehnologijama. Moj izbor pao je na učenje od islandskih knjižnica zato što je Island poznat po visokoj razini kulture čitanja. Islanđani slove kao nacija čitatelja. Zbog visoke razine kulture čitanja, koja je danas u mnogim zemljama u svijetu u opadanju zbog konkurencije drugih medija, posebice interneta, čitanje knjiga je u Islandu i nadalje poželjna aktivnost. Knjige se čitaju po osobi više nego bilo gdje drugdje u svijetu, kao i objavljuju (jedan od deset islandskih građana objavit će barem jednu knjigu). Osim toga, Reykjavik je jedan od UNESCO-ovih Gradova književnosti, koji uspješno povezuje književnu baštinu i jaku tradiciju čitanja s novim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Upravo je Gradska knjižnica Reykjavik glavni nositelj ovih, u svijetu prepoznatih postignuća.

Islandski model inkluzivnih knjižničnih usluga odlikuje pripadnost nordijskom kulturnom krugu. Zajednička im je karakteristika da usprkos visokoj posjećenosti stanovništva knjižnicama, uvode nove kulturno-obrazovne usluge i programe kako bi bile još atraktivnije u digitalnom okruženju.

Gradska knjižnica Reykjavik sastoji se od glavne knjižnice u središtu Reykjavika i pet ogranaka u predgrađima, bibliobusa koji obilazi predgrađa i bibliokombija za pričanje priča djeci u dječjim vrtićima i školama (kratki video o knjižnici dostupan je na poveznici https://borgarbokasafn.is/new-library).

Gradsku knjižnicu Reykjavik posjetila sam u vrijeme velikih promjena, a obilježile su ih reorganizacija knjižničnih prostora, uvođenje nove informacijsko-komunikacijske tehnologije, zapošljavanje stručnjaka koji nisu samo knjižničari (npr. dizajnera, glumaca – storytellera, stručnjaka za odnsne s javnošću, stručnjaka za interkulturalnost i dr.), potom širenje kruga partnera u suradnji sa zajednicom te primjenjivanje dizajnerskog mišljenja – upravljačke metode koja koristi kreativnost kao glavni alat u rješavanju  problema.

Kulturna i obrazovna inkluzija ove islandske knjižnice temelji se prvenstveno na zbirkama knjiga i multimedijalne knjižnične građe, koja je  raznovrsna, višejezična i koja se stalno obnavlja. Potom na organizaciji programa javnih čitanja i književnih događanja, izložbama slika i fotografija (sa snažnim naglaskom na promociji lokalnih autora), čitateljskim klubovima, umjetničkim radionicama za djecu, osiguravanjem tzv. sobe za pisanje, slobodnim prostorom za pisce koji rade na vlastitim projektima ili se povezuju s istomišljenicima.

Kada je riječ o inovativnim načinima promicanja književnosti i čitanja prvenstveno treba spomenuti mrežnu stranicu posvećenu islandskoj književnosti www.literature.is koja sadrži informacije o suvremenim islandskim autorima i njihovom radu. Posebno zanimljiv format promocije islandskih književnika i književnosti su književne šetnje (ture) po Reykjaviku, koje po motivima romana islandskih autora provode knjižničari (na engleskom i islandskom jeziku) i tako doprinose kulturnom turizmu.

Projekt Reykjavik UNESCO-v Grad književnosti zasniva se, između ostalog, na mobilnoj  aplikaciji The Reykjavík Culture Walks App, zbirci vođenih pješačkih tura po gradu. To je suradnički projekt kulturnih institucija u gradu (knjižnica, muzej, arhiv), a nositelj mu je Gradska knjižnica Reykjavík. Kako bih saznala više o konceptu Reykjavik UNESCO-v grada književnosti, posjetila sam i Gröndalovu kuću, nazvanu po bivšem vlasniku, piscu, umjetniku i znanstveniku Benediktu Gröndalu  (1826.-1907.). Kuća je u vlasništvu grada Reykjavika i vodi se kao književna kuća - muzej, ali i objekt za rezidencijalne boravke književnika i znanstvenika iz cijelog svijeta.

Digitalna inkluzija koju prakticira Gradska knjižnica Reykjavik temelji se prvenstveno na pretraživanju kataloga Leitir.is, koji je više od knjižničnog kataloga. Osim što omogućuje pristup Islandskom skupnom katalogu, daje pristup pretplatama elektroničkih časopisa, e-knjigama, doktorskim i magistarskim radovima i digitaliziranoj građi, omogućuje obnovu posudbi, zahtjeva za građom i dr. Jedna od novijih usluga knjižnice u Reykjaviku zasniva se na programu Maker space za obuku djece u digitalnim kompetencijama. U digitalne usluge spada i mali studio za snimanje vlastitih podcastova bez naknade.

Socijalno inkluzivne knjižnične usluge Gradske knjižnice Reykjavik sadrže bogatu ponudu programa – od  dostave knjižnične građe u kućanstva onih koji ne mogu doći u knjižnicu zbog invaliditeta ili starosti do multikulturnih i interkulturnih programa kojima je cilj promicanje svijesti o pozitivnim vrijednostima kulturne raznolikosti u islandskom društvu. To su: Women story circle koji okuplja žene iz raznih zemalja, Café Lingua za učenje jezika, Obiteljska okupljanja kao oblik integracije u islandsko društvo, Uvod u knjižnicu s upoznavanjem knjižnične ponude, Study café – pomoć u učenju, "Što je u vijestima?" – svojevrsni forum na kojemu se kritički analiziraju informaciju u novinama.

Usluge i programi, koji su "više od knjiga i tradicionalne knjižnične ponude” su  Artoteka – iznajmljivanje i prodaja islandske suvremene umjetnost, The Library Shop - knjižnična trgovina s prodajom obrazovnih i zabavnih igračaka, kao i restoran s hranom i pićem za posjetitelje.

Inkluzivne usluge Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica

Inkluzija u pristupu informacijama i knjižničnoj građi u koprivničkoj knjižnici zasniva se prvenstveno na besplatnoj članarini, za razliku od knjižnice u Reykjaviku koja naplaćuje korisnicima simboličnu članarinu i naknadu za korištenje računalima i internetom. Kao i u islandskim knjižnicama, zbirke raznovrsne građe za djecu i odrasle, kao i za sve socio-profesionalne skupine građana, zatim informacijsko-referalne usluge koje pruža educirano susretljivo i ljubazno knjižnično osoblje također su temelj pružanja inkluzivnih knjižničnih usluga.

Digitalna inkluzija ili premošćivanje digitalnog jaza između onih koji imaju i onih koji nemaju pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji knjižnica osigurava dostupnošću računalnoj opremi i internetu, potom pružanjem besplatne knjižničarske poduke korisnicima u informacijskoj, informatičkoj i knjižničnoj pismenosti, ponajviše djeci, ali i odraslima. Tu su i radionice robotike, kao i program poduke kako koristiti Vladin servis E-građanin.

Podrška obrazovanju i učenju tradicionalna je uloga i zadaća knjižnica u svijetu. Danas se reaktualizira u kontekstu koncepta cjeloživotnog učenja i tzv. društva znanja. U koprivničkoj knjižnici provodi se organiziranjem programa kojima je cilj pružanje podrške formalnom, neformalnom i informalnom obrazovanju djece i odraslih u različitim područjima. U fokusu je poticanje čitanja i pismenosti, a u tijeku jedne godine provede se oko 350 programa i aktivnosti.

Knjižnica ima važnu ulogu i u kulturnoj inkluziji, tj. u kulturnom i umjetničkom razvoju pojedinaca i kreiranju kulturnog identiteta zajednice. Pruža prostor za kulturne aktivnosti i organiziranje kulturnih programa te brine o zastupljenosti raznolikih interesa i kulturne  raznolikosti u zajednici u fondu knjižnice. Tu su programi za poticanje rane pismenosti (Knjiga za bebe, pričaonica za bebe i malu dejcu, pričaonica za predškoce), kreativne radionice za osnovnoškolce, program Mladi za mlade koji okuplja srednjoškolce i učenike osmih razreda svih koprivničkih osnovnih škola i dr. Najpopularniji programi za odrasle su književni susreti, predavanja i tribine.  

Koprivnička knjižnica je naročito poznata po svojim socijalno inkluzivnim usluga, za koje je dobila niz lokalnih, nacionalnih i međunarodnih nagrada, posebice za podršku slijepim i slabovidnim osobama i Romima. Osim toga, njeguje programe podrške osobama s intelektualnim teškoćama, starijima i nezaposlenima. Za svoj program Mala škola korištenja pametnih telefona dobila je na početku 2019. međunarodnu nagradu EIFL, kao  jedna od tri knjižnice u svijetu, za inovativne usluge kojima se promiče socijalna inkluzija korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije. Vrlo važna je i uloga bibliobusa ili pokretne knjižnice u socijalnoj inkluziji, posebice djece u ruralnim područjima na području Koprivničko-križevačke županije, pa je jedna međunarodna nagrada dodijeljena koprivničkoj knjižnici i za potporu ranoj pismenosti djeci koja pohađaju seoske dječje vrtiće.

Vrlo je važna inkluzivna uloga i zadaća knjižnice kao prostora sretanja i komunikacije. Od programa koprivničke knjižnice koji tome doprinose su oni koji promiču pozitivne životne stilove poput Zelene knjižnice i Zajedno do zdravlja, ali i oni koji pozicioniraju knjižnicu kao mjesta rasprava i diskusije, poput konferencija TEDxLibrary. Koprivnička knjižnica je prva narodna knjižnica u EU koja je dobila licencu da ih organizira u svojem prostoru te je u tome poslužila kao inspiracija nekim drugim hrvatskim i inozemnom knjižnicama.

Zaključak

Iako se narodne knjižnice u svijetu razlikuju po specifičnim nacionalnim knjižničnim politikama, tradiciji, organizacijsko-radnim obrascima, socio-kulturnom, posebice ekonomskom i financijskom  okruženju, dijele i niz zajedničkih obilježja, što pokazuje i prikaz praksi jedne islandske knjižnice,  Gradske knjižnice Reykjavik i jedne hrvatske knjižnice, Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica. Zajedničko im je da funkcioniraju kao višenamjenska središta svojih zajednica, čije inkluzivno djelovanje ide puno dalje od ponude posudbe knjiga. Djeluju kao podrška infomiranju, obrazovanju i učenju, kulturi i okupljanju, komunikaciji građana svih dobi i socio-profesionalnog statusa. Svojim širokim poljem inkluzivnih usluga i programa narodne knjižnice u svijetu proaktivno podupiru kvalitetu života u svojim zajednicama. Zajedničko im je i to da uvode nove, inkluzivne programe kako bi bila još atraktivnije u digitalnom okruženju.

Share on Facebook Share on Twitter Epale SoundCloud Share on LinkedIn