Osnaživanje online edukatora: Uvid u istraživanje o nastavnim pristupima i digitalnim alatima
Osnaživanje online edukatora: Uvid u istraživanje o nastavnim pristupima i digitalnim alatima
U okviru Erasmus + projekta, „Nastavne i vizuelne metode za online instruktore (SOURCE)”, sprovedeno je istraživanje među zemljama kako bi se identifikovale najbolje prakse u online nastavi širom Evrope. Ovo istraživanje je pažljivo osmišljeno od strane projektnih partnera u skladu sa Evropskim okvirom e-kompetencija i DigCompEdu. Distribuirano putem Google obrasca, istraživanje je trajalo od aprila do maja 2023. godine u šest zemalja: Srbiji, Poljskoj, Italiji, Grčkoj, Belgiji i Španiji.
Istraživanje je obuhvatilo odgovore od 247 edukatora koji pripadaju različittim obrazovnim institucijama, kao što su univerziteti, fakulteti, srednje škole, nevladine organizacije i centri za stručno obrazovanje i obuku. Dok je većina ispitanika bila univerzitetsko ili fakultetsko osoblje, Italija se izdvojila, gde su većina učesnika bili srednjoškolski edukatori.
Učesnici ankete kretali su se od predavača, nastavnika, akademskih programera i šefova odeljenja do administratora. Iako javni sektor dominira obrazovanjem odraslih, privatne institucije prave prodor, posebno u određenim zemljama u kojima je do 40% edukatora iz privatnih organizacija. Veličina institucija takođe varirao, sa većinom ispitanika koji rade u institucijama sa manje od 500 studenti, osim u Italiji i Belgiji, gde su čeće institucije koje imaju između 500 i 5,000 studenata.
Online platforme i alati: Promena slike nakon pandemije
Pandemija je ubrzala usvajanje sistema za upravljanje učenjem širom sveta. Google učionica se pojavila kao najčešće korišćena platforma, dok je Microsoft Teams stekao značajnu popularnost u Srbiji. Druge često korišćene platforme uključuju Moodle, Canvas i Blackboard.
Uprkos poznavanju ovih alata, mnogi edukatori još uvek ne koriste u potpunosti popularne online platforme kao što su Coursera, Udemi ili specijalizovane alati za video obuku kao što su Camtasia ili Loom. Čak i platforme za mikroučenje kao što su EduMe i EdApp ostaju relativno nepoznate. Pored toga, alati za upravljanje projektima kao što su Slack i Trello su nedovoljno iskorišćeni, posebno u Srbiji, gde je e-pošta i dalje primarni način komunikacije. Međutim, očekuje se da će Microsoft Teams postati šire prihvaćen.
Alati za kreiranje sadržaja iz Google-a i Microsoft-a su dobro poznati, a Zoom je najčešće korišćeni komunikacijski alat za nastavu, a zatim Teams. Za online ocenjivanje, edukatori favorizuju zadatke, intervjue i prezentacije. Italija posebno preferira intervjue i demonstracije. Alati kao što su Google Apps i YouTube se široko koriste u svim zemljama učesnicama.
Zemlje su pokazale različite preferencije za isporuku kurseva nakon pandemije. Srbija i Grčka naginju ka minimalnom online učenju, dok je kombinovano učenje popularnije u Španiji, Italiji i Belgiji. Većina edukatora planira da pruži buduće online učenje od kuće, a mnogi veruju da je ravnoteža do 50% online učenja optimalna za kurseve stručnog i obrazovnog osposobljavanja.
Potrebe za obukom edukatora: Oblasti za poboljšanje
Istraživanje je istraživalo potrebe za obukom edukatora, pokazujući oblasti u kojima je potrebna dodatna podrška.
Potražnja za obukom u online nastavnim metodama
Više od dve trećine ispitanika izrazilo je potrebu za profesionalnim razvojem u online nastavnim metodama, sa posebnim interesovanjem za tehnike, savete i strategije. Ovo naglašava jasnu potražnju za poboljšanjem pedagoškog pristupa online obrazovanju.
Potreba za obukom u online alatima
Većina ispitanika u svim anketiranim zemljama složila se da im je potrebna dodatna obuka u korišćenju online alata. Ovo naglašava važnost digitalne pismenosti za edukatore u efikasnom pružanju online kurseva.
Mešovita iskustva sa online isporukom
Odgovori u vezi sa online isporukom su podeljeni. Dok su mnogi ispitanici smatrali da je to izazovno, drugi su bili nesigurni u svoja iskustva, što ukazuje na to da je potrebno više vremena i evaluacije da bi se u potpunosti rešili ovi izazovi.
Zadovoljstvo interaktivnošću i brzinom interneta
Većina ispitanika prijavila je mešovito zadovoljstvo interaktivnošću svojih iskustava na mreži. Značajan broj je pronašao obuku interaktivnu, dok drugi ili nisu mogli da procene ili su bili nezadovoljni. Ovo ukazuje na potrebu za zanimljivijim metodama obuke. Pozitivno je što je većina učesnika bila zadovoljna brzinom interneta, što je ključno za uspešnu online nastavu.
Poboljšanje institucionalne podrške i kvaliteta obuke
Edukatori su identifikovali nekoliko načina na koje njihove institucije mogu poboljšati kvalitet obuke, a radionice, ažuriranja kurseva i grupne aktivnosti pojavljuju se kao najpopularniji predlozi. Međutim, preferencije su se razlikovale od zemlje do zemlje. Na primer, 70% španskih učesnika favorizovalo je ažuriranje kurseva, dok su srpski ispitanici pokazali snažnu sklonost radionicama.
Neizvesnost oko toga da li institucije razumeju svoje potrebe za obukom bila je veća u Srbiji, Italiji i Grčkoj. Nasuprot tome, poljski i španski ispitanici smatraju da su njihove institucije više prilagođene njihovim potrebama, iako još uvek ima prostora za poboljšanje.
Razvoj veština: Prioritet za edukatore
Većina ispitanika se složila da su dizajn i razvoj kursa ključni za njihov profesionalni rast. Pored toga, ispitanici u svim zemljama naglasili su važnost tehnika podučavanja i učenja, softverskih veština i poboljšanja sposobnosti prezentacije.
Dodatne oblasti za obuku
Ispitanici su takođe identifikovali i druge ključne oblasti za dalje usavršavanje, uključujući:
- popularizacija nauke i širenje rezultata,
- soft veštine i komunikacija,
- alati zasnovani na AI,
- programiranje,
- pedagoške i nastavne veštine,
- mikro-učenje i učenje zasnovano na projektima,
- strategije ocenjivanja,
- podrška studentima sa posebnim potrebama i
- upravljanje konfliktima i stresom.
Zaključak: Put ka poboljšanom online obrazovanju
Ovo istraživanje pruža sveobuhvatan pregled trenutnog stanja obrazovanja odraslih, naglašavajući različita iskustva i potrebe edukatora širom Evrope. Iako su mnogi zadovoljni svojim iskustvima u online nastavi i podrškom koju pružaju njihove institucije, postoji jasna potreba za poboljšanjem. Iskazana želja za više interaktivnih metoda obuke, bolju upotrebljivost online alata i poboljšane radionice odražava dinamičnu prirodu online obrazovanja.
Kako se edukatori nastavljaju prilagođavati novim tehnologijama i nastavnim metodama, institucije moraju ostati agilne u proceni njihove potrebe za obukom. Samo zajedničkim naporima između edukatora i institucija može se poboljšati kvalitet i efikasnost online obrazovanja, obezbeđujući svetliju budućnost za učenike širom Evrope.
Dodatne informacije o rezultatima projekta SOURCE se mogu pronaći na: https://source-project.eu/