chevron-down chevron-left chevron-right chevron-up home circle comment double-caret-left double-caret-right like like2 twitter epale-arrow-up text-bubble cloud stop caret-down caret-up caret-left caret-right file-text

EPALE - Elektronisch platform voor volwasseneneducatie in Europa

Blogs

Internet, društvene mreže i obrazovanje odraslih

06/02/2018
door Daria Mrsic
Taal: HR

Među svim informaciono-komunikacionim tehnologijama, internet se javlja kao jedna od potencijalno najmoćnijih, prvenstveno zahvaljujući širokoj rasprostranjenosti i sve većoj dostupnosti u gotovo svim dijelovima svijeta. Iako ne nastaje kao primarno komunikaciona tehnologija u opštem smislu, internet od svojih početaka u svojoj suštini ima komunikaciju.

Internet predstavlja tehnološku podlogu koja je sastavljena od računara, njihovog umrežavanja, protokola, softvera, što sve zajedno omogućava da se pomoću takve svjetske, svima dostupne mreže prenose podaci. U okviru ovakvog sistema mreža za prenos podataka dijeluju razni servisi, od kojih je World Wide Web jedan, i koji jesu skupovi podataka, informacija koji pomoću tehnologije asinhronih paketa „putuju” mrežom. Zajedno sa servisima, a njih ima sve više, nastaje sistem prenosa podataka i informacija koji danas svi koriste. Za razliku od drugih medija masovnog komuniciranja, internet karakteriše multikomunikativnost. Informacionokomunikacione tehnologije mijenjaju svijet u kome živimo, ali su i same proizvod mijenjanja tog istog svijeta. One postoje i razvijaju se u složenom ciklusu humano-tehnološkog napredovanja.

Nakon 2005. godine, slika o upotrebi interneta u obrazovanju odraslih postaje znatno jasnija zahvaljujući istraživanjima koja prate aktuelne trendove koji se tiču ove problematike. Broj polaznika u online kursevima koji su zasnovani na upotrebi interneta se konstantno povećavao iz godine u godinu. Danas, mnoge obrazovne institucije pokazuju interesovanje za implementaciju e-učenja i online obrazovanja. Primjena interneta u obrazovanju odraslih dovodi do povećanja stope upisa u različite obrazovne programe, što, takođe, govori o intenzivnoj primjeni interneta u obrazovanju odraslih u savremenom svijetu.

Pored ovih aktuelnih trendova postoje i pokušaji da se predvide budući trendovi koji se tiču upotrebe interneta u obrazovanju odraslih. Stručnjaci navode da će se u našoj bliskoj budućnosti desiti tranzicija ka hibridnim oblicima obrazovanja u okviru kojih se kombinuju online komponente učenja sa malo zastupljenim ličnim kontaktom učesnika u obrazovanju koje se odvija u kampusima. Veći dio procjenjivanja učenja na univerzitetima oslanjaće se na individualne ciljeve i kapacitete polaznika, koji su relevantni sa aspekta predmeta koji se proučava.

Razvoj primjene interneta i drugih informaciono-komunikacionih tehnologija u sferi obrazovanja bio je praćen, podstaknut i podržan od vodećih svjetskih organizacija čija je primarna djelatnost obrazovna. Imajući u vidu periodizaciju razvoja kompjuterskih obrazovnih tehnologija, tek kada je devedesetih godina 20. vijeka dominantna funkcija upotrebe kompjutera postala informaciono-komunikaciona i kada se pojavio internet kao globalna kompjuterska mreža, stvaraju se uslovi za prodor informaciono-komunikacionih tehnologija i interneta u sve ljudske djelatnosti, među kojima je i obrazovanje. Dok ovi uslovi nisu bili zadovoljeni, upotreba kompjutera u obrazovanju bila je sporadična, rijetka i ograničena. (Watson 2006).

 

Korišćenje Web sajtova nije više dovoljno, već se javlja i potreba za interaktivnijim sadržajem. Ono na šta je posebno potrebno skrenuti pažnju jeste da je upotreba društvenih mreža promijenila ne samo način provođenja slobodnog vremena, komunikacije i poslovanja, već i načine učenja i organizovanja nastavnog procesa. Sklonost ljudi da koriste mogućnosti koje pružaju društvene mreže sve više se koristi i u obrazovanju, kako bi se proces učenja prilagodio potrebama učenika i učinio se što interesantnijim i privlačnijim za njih. Primećeno je da su i sami učenici počeli sa osnivanjem grupa na društvenim mrežama, kako bi se povezali i razmenili informacije o sadržajima i obavezama. Ovo je navelo i nastavnike da počnu sa sve većom upotrebom društvenih mreža kako bi učenicima učinili dostupnijim sadržaje za učenje, podstakli diskusije među učenicima i učinili im dostupnim različite korisne primjere i video materijale koji im pomažu da gradivo sagledaju na nov način.

Osnovu društvenih medija predstavljaju društveni mediji koji uključuju Web temeljene i mobilne tehnologije koje se koriste kako bi se komunikacija preokrenula u interaktivni dijalog. Andreas Kaplan i Michael Haenlein definišu društvene medije kao „zajednicu Internet aplikacija koje su izgrađene na ideološkim i tehnološkim osnovamaWeb 2.0 tehnologija koje omogućavaju kreiranje i razmenu korisnički uopštenog sadržaja.“

Rijetko ko je danas imun na društvene medije i ne koristi ih. Pa čak i osobe koje ih ne koriste i izbegavaju ih, često su nesvesno pod njihovim uticajem. Društveni mediji su sastavni dio modernog društva, a stranice za društveno umrežavanje su vrlo velika industrija. S praktičkim trenutnim odgovorom na bilo kakve upite u društvenim medijima, društvene mreže (Web stranice) su odličan marketinški alat. Istorijski gledano, pojavilo se mnogo tehnologija koje su kreirale razgovore, pa se samo u poslednjih 40 godina pojavio veliki broj inovacija u ovom sektoru.

Društvene mreže možemo podijeliti u 7 velikih kategorija: mreže za društveno povezivanje, mreže za deljenje multimedija, informativne, profesionalne, edukativne, naučne, vezane za određenu oblast. Edukativne društvene mreže predstavljaju mjesta na kojima studenti i profesori zajedno rade na akadenskim projektima, omogućuju laku komunikaciju između učenika i profesora i danas postaju sve popularnije u školskim sistemima. Primjer te vrste društvenih mreža su sledeće stranice: The Student Room, ePals i eLearners.

Neki društveni sajtovi omogućavaju svojim članovima da objavljuju događaje, pokrete ili proizvode. Pojedinac se prijavljuje i za malu firmu koja plaća 5 dolara za 10.000 odaziva za reklamu koja promoviše njihovo veliko otvaranje, ili za veću korporaciju koja će platiti više za veći broj odziva. Društveni sajtovi predstavljaju studentima medij za reklamiranje, vannastavne aktivnosti, sportske timove,muzičke aktivnosti i sl. Reklamiranje donosi zaradu sajtu, a istovremeno omogućava korisnicima da se „vijest pročuje“.

Najpoznatije svjetske Internet društvene mreže su svakako Facebook i Twitter.

Facebook je internetska društvena mrežakoju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, bivši student Harvarda. U svojim počecima, Facebook je bio namenjen samo studentima Univerziteta na Harvardu koji su tim putem mogli međusobno komunicirati i razmienjivati informacije. Danas ova stranica za društveno umrežavanje ima 845 miliona korisnika. Facebook je ujedno najpopularnije mjesto za objavljivanja fotografija, s više od 14 miliona novih dodatih fotografija dnevno. Obzirom na to da predstavlja jednu od najpopularnijih društvenih mreža na svijetu, obrazovne institucije su počele da ga koriste u svrhe obrazovanja. Shvatajući da učenici većinu slobodnog vremena provode na internetu, riješili su da se modernizuju i približe gradivo na zanimljiv način. Stvorene su brojne aplikacije, profili, fan stranice, grupe preko kojih učenici međusobno ili sa svojim profesorima komuniciraju, razmjenjuju ideje, stavove, iskustva, itd. Neke od najbolje ocenjenih aplikacija, koje će vam pomoći u učenju su:

1. Books iRead: Podijelite sa drugima knjigu koju čitate i vidite šta oni misle o njoj;

2. DoReseаrch4me: Ovа аplikаcijа olаkšаvа prikupljаnje informаcijа pomoću teza, izjаva, uputstavа, i još mnogo togа;

3. Flаshcаrds: Sа ovom аplikаcijom možete dа kreirаte Flаsh Cаrds koje pomažu pri učenju;

4. Wikiseek Search: Koristite ovаj аlаt dа biste pronаšli istrаživаnjа Wikipedijinih člаnаkа i preko Fаcebook-a;

5. SkoolPool: Skupite informacije o školama putem Facebook-a.

 

Twitter kao vrsta ili žanr društvenog softvera je klasifikovan kao mikroblog

platforma. Mikroblog je pomak u odnosu na klasično pisanje bloga. Korisnici mikrobloga pišu kraće postove i u skladu sa tim i češće ažuriraju svoje statuse. Prema tome, iz tih istih razloga zašto je neki korisnik vodio blog, verovatno će koristiti i neku mikroblog platformu. Twitter je kreirao 2006. godine Jack Dorsey. Korisnici za komunikaciju koriste poruke koje se nazivaju „tweets“ (u doslovnom prevodu znači cvrkut ptica). Razgovori radi lakšeg praćenja se mogu označiti sa #oznakama (eng. hashtag).

Twitter se može koristiti i kao blog, pa je moguće podesiti da svako vidi Twitter poruke, tj. da ih svako može čitati putem svog Twitter naloga. Sam tweet ne može sadržati ništa osim teksta, ukoliko korisnik želi staviti nešto osim teksta u poruci, mora pronaći adekvatan povezani servis koji omogućuje postavljanje slika, pa kao tweet može poslati link koji vodi na tu sliku.

Postoji mnogo načina na koje Twitter može da se koristi u svrhe obrazovanja. Jedan od aspekata Twitter-a koji je potcijenjen a vrlo je koristan jeste mogućnost kreiranja listi. Liste mogu biti vrlo korisne profesorima, naročito u višem obrazovanju kako bi studentima pomogli da se profesionalno razviju i da razviju svoje sposobnosti i vještine. Slijedi nekoliko načina na koje se Twitter liste mogu koristiti u obrazovanju. Obrada gradiva od strane studenata - profesori mogu svakog studenta zadužiti da napravi svoju Twitter listu vezanu za određeni dio gradiva, što predstavlja odličan način da se studenti fokusiraju na jednu temu i usput da uče kako da razdvoje bitne od nebitnih ili loših online izvora. Tako, na primer, čas vezan za istoriju mogao bi da se sastoji od liste koja je vezana za određeni vremenski period, ili za neko lično interesovanje studenta, i sl.

Kreiranje “to-do” listi koje podrazumijeva razvijanje i dopunjavanje listi za dalje čitanje i učenje. Postoji dosta kvalitetnog sadržaja na Twitter-u, sa kvalitetnim izvorima za veliki broj tema, tako da se na primer mogu napraviti liste za predavanje koje podrazumijevaju update-ove od relevantnih organizacija. Profesorima postaje lakše da studentima prikažu kako ono što uče, tj. teorija može praktično da se primjeni, pa tako recimo studenti biologije mogu da prate neku od organizacija i vide nauku „u akciji“.

Studenti mogu da kreiraju i naprave priču od neke liste – Storify (https://storify.com/) zasnovan na Twitter listama odličan je način da studenti poboljšaju svoje sposobnosti za identifikovanje glavnih ideja i poruka iz nekog predavanja. Storify je aplikacija koja korisnicima omogućava da izgrade ubjedljive i zanimljive priče od izvora koje pronađu na web-u. To je fantastičan alat za studente koji imaju poteškoća sa vještinama pisanja jer im pomaže da razviju sposobnost za kreiranje priča koje se fokusiraju baš na zadatu temu. Time što studenti pronalaze izvore na Twitter-u i grade liste, a potom kreiraju Storify, zadržava njihov fokus na izgradnji priče što im često može predstavljati problem. Recimo, Twitter lista vesti može da postane vrlo koristan Storify vezan za aktuelna dešavanja u grupi.

Korišćenje listi za profesionalni razvoj - mogu se kreirati liste naloga koji su relevantni za profesionalni razvoj, od onih koji su vezani za određenu temu, do nekih koji su specifični za svakog studenta, njegove želje i preferencije. Kao i za sve ostalo, i ovde je potrebno napraviti plan i izdvojiti vrijeme da se pročitaju, a dobra praksa je prostudirati bar pet tweet-ovanih izvora svake nedjelje.

Ostati u kontaktu sa kolegama - profesori i studenti često koriste Twitter više nego npr. LinkedIn, pa je i Twitter dobar način za povezivanje sa kolegama. Proširivanje vidika - osim što se mogu kreirati i dijeliti liste, isto tako se mogu koristiti već postojeće, kojih zaista ima mnogo i svakim danom ih je sve više. Nevjerovatno je koliko se korisnih stvari može naći koje su drugi već otkrili i sumirali na jednom mjestu.

Dakle, mnogo je načina da se napravi i podijeli vrijedan sadržaj na Twitter-u korišćenjem listi. Studenti i učenici mogu proširiti svoje vidike, lakše se povezati sa kolegama ili istomišljenicima, olakšati primjenu onoga što su naučili u teoriji na stvarne situacije, a mogu se izraziti i na druge načine koji ne podrazumevaju stvaranje sopstvenog sadržaja. Nema ograničenja na ono što se može postići Twitter listama u smislu korišćenja sadržaja na kreativan način i to predstavlja jedan od razloga zašto treba koristiti Twitter u učionicama.

 

Društvene mreže važne su jer se izgrađuju odnosi i veze u različitim kontekstima. Ljudi su društveni angažuju, razmjenjuju informacije, traže vrednovanje i priznanje sebe u grupi, odobravanje vlastitog statusa i to se dešava na vrlo fluidan način. Današnji oblik društvenih mreža korisnicima pruža mnoge opcije kada je u pitanju izbor komunikacijskih praksi, društvena angažiranost na umreženom prostoru, kontrola informacija, privatnost. Isto mu se i oduzima ako nije upoznat s opštim pravilima te mreže, mijenjajući komunikacijsku dinamiku u svakodnevnom govoru i kreirajući  nove lingvističke forme. Učitelji i škole moraju biti u korak sa brzim razvojem informaciono-komunikacione tehnologije kako bi razumijeli način na koji društvene mreže utiču na različite starosne dobi, prepoznali njihove prednosti i nedostatke, pa samim tim obrazovali i omogućili sigurno učešće u online okruženju.

Struka obrazovanja odraslih preporučuje elektronsko učenje kao i bilo koje drugo učenje u onim situacijama u kojima je pristup učenju maksimalno pojednostavljen i okrenut osobi koja uči i onoj koja prenosi znanje. U tom smislu nema razlike između e-učenja i bilo kojeg drugog učenja. Možemo očekivati da će daljim razvojem medija kao okružena za učenje i upotrebom suvremenih tehnoloških inovacija prenošenja informacija i multimedijskih sadržaja, e-učenje kao prije svega učenje na daljinu biti sve više u upotrebi.

I formalno i neformalno učenje uključuje davanje građanima mogućnost učenja u svim starosnim dobima i mnogim kontekstima: na poslu, kod kuće i kroz aktivnosti tokom slobodnog vremena, a ne samo na uobičajeni način, poput škole i visokog obrazovanja. Danas formalno i neformalno učenje je konačan ishod digitlne pismenosti, a društvena mreža odličan je put do tog ishoda.

 

 

Labels:
Share on Facebook Share on Twitter Epale SoundCloud Share on LinkedIn Share on email