Skip to main content
Blog
Blog

Bazične vještine – nužan osnov daljeg razvoja

Često veoma brzo prelazimo preko tema koje se odnose na bazične vještine, ne zadržavajući se na njihovim sadržajima. Ne posmatramo kritički suštinu bazičnih vještina, čak ni samu sintagmu koja upućuje na njihovu bit. Naime, često odbacujemo ove sadržaje kao neinteresantne za nas same jer smatramo da itekako posjedujemo sve potrebne bazične vještine. Na prvo jednostavno pitanje, koje su to vještine, veliki broj nas može ostati zatečen i zarobljen u zamci naizgled veoma poznate stvari. Upravo nas razmišljanje o bazičnim vještinama i tjera da razmišljamo u suštini a ne o formi. Ove vještine osnov su razvoja inteligencije u ranom dobu, utiču i na razvoj samopouzanja, na opšte zdravstveno stanje organizma.

Negdje sve počinje od običnog pokreta. U pokretu je suština života i razvoja cijele ljudske vrste ! Postavimo li sebi pitanje koliko se zapravo krećemo, u kakvoj smo fizičkoj kondiciji, obično ćemo zastati i možda poći u dublju analizu koja će otvoriti potpuno nove teme za razmišljanje. Zatvorićemo krug ličnom spoznajom nedostatka vlastite ne samo fizičke nego i mentalne kodicije. Da li su one u povratnoj sprezi? Nesumnjivo da!

Pa šta su onda bazične vještine? One su generator svih nadogradnji i promjena u našem ličnom i profesionalnom životu. One su osnov bez kojeg ne možemo početi svoj razvojni put. Funkcionalne bazične vještine sadržane su prevashodno u asocijativnom učenju. Uz pomoć njih naše se učenje razvija i unapređuju se naše sposobnosti da preduzimljivo i uspješno rješavamo zahtjeve okruženja u kojem živimo. Njihov funkcionalni karakter upućuje na znanje da se zna, na znanje kako nešto možemo uraditi i sl.

O značaju bazičnih vještina ali i njihovom evidentnom nedostaku svjedoče brojne evropske smjernice, preporuke i rezulicije koje imaju za cilj da utiču na vlade EU zemalja i onih koje pretenduju njenom članstvu da aktiviraju posebne mjere u nacionalnim politikama u cilju jačanja bazičnih vještina ukupne polulacije. Prema jednom od značajnih dokumenata na koji se oslanjaju mnoga planska i strateška dokumenta u obrazovanju odraslih European Agenda for Adult learning“, PIAAC, „The 2030 Agenda for Sustainable Development“, bazične veštine odraslih uključuju: čitanje, pisanje, jezik, računanje i digitalne veštine. Neki od ciljeva navedenih u ovom dokumentu su da se:

  • podstiče personalni razvoj, mogućnost zapošljavanja, nacionalna ekonomska konkurentnost
  • redukuje socijalne nejednakost, povećava inkluzije, kohezija, građanska aktivnost, mentalno i fizičko zdravlje
  • programi razvoja bazičnih vještina na radnom mjestu upodobe za zaposlene i poslodavce
  • kao ključni ističu kvalitetni programi sa sadržajima iz okruženja
  • organizuju specijalni treninzi za dobro obučene nastavnike
  • sprovodi specijalno vođenje , jasna putanja progresa, akreditacija i sertifikacija prethodnog učenja
  • koriste IT tehnologije i „OER Revolucija“

Bazične vještine su osnov zapošljavanja i adekvatnog snalaženja u radnom okruženju. Razvoj bazičnih veština na radnom mestu (WG AL 2016-2018 Work Place Learning) podrazumijeva širok koncept bez specifične orijentacije u učenju. Radno mjesto i jeste važno okruženje za učenje, kako za vještine relevantne za posao tako i kompetencije koje ih čine spremnim za promjene u karijeri i životu. Radno mjesto može biti veoma motivišuće za niskoobrazovane, za razvoj bazičnih vještina.

U ovom momentu potrebno je zalaganje institucija sistema da se pitanje bazičnih vještina uvrsti na vrh prioriteta u poitici obrazovanja odraslih. Na to nas negdje tjeraju i brojke pa tako prema podacima ELINETa (European Literacy Policy Network) 55 miliona lica starosti od 16 do 65 godina ima problem sa čitanjem i pisanjem http://www.eli-net.eu/fileadmin/ELINET/Redaktion/Factsheet-Literacy_in_… .  PIAAC istraživanje (2015.)  pokazuje da 20% - 25% Evropljana ne posjeduje vještine koje su preduslov za zapošljavanje, zadržavanje posla i nastavak obrazovanja; U populaciji radno sposobnih odraslih lica (od 16 do 65 godina) u prosjeku je 43% pokazalo srednji ili visok nivo pismenosti u državama EU koje su učestvovale u istraživanju PIAAC. To je znatno ispod prosjeka OECD-a (49 %); Jedna od pet odraslih osoba u državama EU koje su učestvovale u istraživanju pokazala je nizak nivo vještina u oblasti pismenosti, a u oblasti matematičke pismenosti taj odnos iznosi čak jedan od četiri.

U opštem zaključku možemo istaći da je zaista neophodno obezbijediti razvoj bazičnih vještina za nezaposlene ali i za zaposlene koji su u riziku od gubitka posla i u tu svrhu uključiti sve relevantne stejkholdere, prevashodno socijalne poartnere  uz osiguranje i aktivnu promociju programa učenja na radnom mjestu.

Da bi samo stekli moć upravljanja svojim znanjima i vještinama, prepoznajući prije svega svoje obrazovne potrebe, nužno je da pažnju prvo obratimo na svoje bazične vještine i njihov funkcionalni karakter!

Autor: Olivera Markovic, EPALE ambasador

Login (2)

Users have already commented on this article

Prijavite se ili Registrujte da biste postavljali komentare.

Želite drugi jezik?

Ovaj dokument je dostupan i na drugim jezicima. Odaberite jedan od njih u nastavku.

Want to write a blog post ?

Don't hesitate to do so! Click the link below and start posting a new article!

Najnovije diskusije