Bazična pismenost danas

„Svako ko prestane učiti je star,

bilo da ima dvadeset ili osamdeset godina. „

                                                                                                                                                        Henri Ford

Pismenost je polazna tačka i najvažnija karika za napredak jednog naroda, kao i odskočna daska za emancipaciju svakog čovjeka koja mu daje šansu da napreduje i zarađuje za život. 

Prema rezultatima popisa stanovništva, koje je sproveo Monstat 2011.god. u Crnoj Gori je imalo preko 8000 nepismenih odraslih lica, što u procentima iznosi 1,5% od ukupnog broja stanovništva. Ovaj podatak nam govori da još uvijek moramo snažno i odgovorno da radimo na obrazovanju, odnosno opismenjavanju svih naših građana.

Razvijanje temeljnih kompetencija uključuje  čitanje, pisanje, matematiku, primjenu računara i sl.

Pismen i obrazovan čovjek je veliko bogatstvo za društvo. Pismeno društvo nam pruža mogućnost da brže i lakše dijelimo informacije, vršimo istraživanja, širimo pozitivne ideje i sl. Kada ljudi posjeduju bazične vještine pismenosti, kvalitetnije će se pripremiti da postanu uspješni u poslovima koje obavljaju.                             U toku života učimo mnogo vještina. Vještina čitanja i pisanja nam pomaže da da dijelimo ideje, čuvamo informacije  i pronalazimo  različite informacije koje su nam potrebne u životu.                                                I pored toga što se jezici i pisma razlikuju u cijelom svijetu, sposobnost razumijevanja i tumačenja pisane riječi je ista za sve ljude. 

Što je veća pismenost jednog naroda, manja je mogućnost siromaštva. Među romskim stanovništvom u Crnoj Gori veliki broj je nepismenih, a ujedno i najveći broj siromašnih ljudi, što upravo potvrđuje ovu teoriju o pismenosti. Pismenost osim što smanjuje siromaštvo, veoma pozitivno utiče na naše zdravlje. Obrazovan čovjek ima potpuno drugačiju percepciju o zdravlju od nepismenog čovjeka. 

Prvi korak u jačanju pismenosti u obrazovanju je širenje pozitivne misije o značaju pismenosti za osobu kao pojedinca, koje on benefite ima od toga i kako će to uticati na njegov budući život. 

Dakle pismenost u obrazovanju (umjeće pisanja i čitanja i razumijevanja pročitanog i napisanog) je osnova za sva druga znanja i polazna tačka. Ako je  osoba savladala pisanje i čitanje, sledeći korak i ujedno i najvažniji je umjeće razumijevanja pročitanog teksta. Umjeće razumijevanja pročitanog, otvara osobi  vrata znanja i doživljaja svijeta na drugačiji način.   Vještine pismenosti su ključne jer utiču na sposobnost osobe da promišlja dok uči, da prima i šalje informacije, da promišljeno komunicira i sl. Vrlo smo često svjedoci situacija kada nastavnici sve češće kažu za učenike da ne razumiju pročitani tekst i da ne umiju da riješe određeni zadatak jer nijesu razumjeli pročitano. Upravo u tome leži i problem niskog nivoa postignuća  naših učenika na PISA testiranju.  Razumijevanje, odnosno nerazumiujevanje pročitanog je ključ za uspjeh, odnosno neuspjeh jednog društva.

Smatram da treba stvoriti pozitivno okruženje koje promoviše širu pismenost, a ne samo da podstiče učenike da steknu određene vještine čitanja i pisanja, već da budu podstaknuti da razumiju i primijene pročitano, kao i da  stiču i druge oblike pismenosti, kao što su, digitalna pismenost, medijska pismenost, zdravstvena i druge.   

Današnje društvo jeste društvo modernih i digitalnih tehnologija, zato je jako važno da imamo obrazovane i digitalno pismene nastavnike,  koji će napraviti podsticajno okruženje i prenijeti znanje svojim učenicim.

I pored toga što naše društvo teži ka  iskorjenjivanju nepismenosti, mnogi faktori utiču na to  da smo još uvijek društvo koje u odnosu na broj stanovnika ima veliki broj elementarno nepismenih lica, kao i onih kojim nedostaje bazična pismenost i  stručnost za obavljanje mnogih zanimanja za koja posjeduju kvalifikaciju.

Jasno je da je našem društvu koje se još uvijek oporavlja od pandemije KORONA virusa  potrebna jedna korijenita reforma obrazovanja sa akcentom na primjenljivost i trajnost znanja.  

               Bez korjenitih društvenih promjena, „nepismenost“ će nastavniti da usporava razvoj modernog društva.