STARIMO ONDA KADA POČNEMO VJEROVATI DA STARIMO
Satrenje je biološki proces koji je različito kulturološki obojen i kao takav predstavlja važan indikator demokratičnosti jednog društva. Često za lica treće životne dobi kažemo “stara lica” vezujući ovaj pojam za njihovu hronološku dob. Većina razvijenih svjetskih zemalja prihvatila je hronološku dob od 65 godina kao definiciju ‘stare’ ili starije osobe. Shodno tome nastale su i mnoge zakonske odrednice i definicije u mnogim zemljama, prema kojima se uzimajući u obzir godine, zakonski propisuje i ograničava radni vijek jedne osobe.
Stoga se definicija starosti koja je dosta proizvoljna ali ujedno i veoma društveno prihvaćena i korišćena, najčešće povezuje sa periodom kada osoba “odlazi u penziju”.
Kako se na granicu starosti gleda u drugim zemljama? Trenutno ne postoji standardni numerički kriterijum Ujedinjenih nacija kojim se definiše kada počinje period satrosti, ali prema mišljenju predstavnika UN-a granica mora preći 60 godina kako bi se odnosila na stariju populaciju. Dakle, uobičajena upotreba kalendarske dobi za označavanje praga starosti pretpostavlja ekvivalenciju s biološkom dobi, ali istovremeno je opšeprihvaćeno da ta dva pojma nisu nužno sinonimi.
Međutim, u mnogim zemljama u razvoju i brojnim zemljama modernog svijeta starost se ne vezuje striktno za hronološku dob, već za onaj period života kada lice više nije u mogučnosti da pruži aktivni doprinos društvenoj zajednici i kada postaje primalac pomoći i podrške od te iste društvene zajednice kojoj je do juče doprinosio.
Kako god da starost tumačimo i shvatamo važnije je od toga pitanje koliko nam još vremena treba da shvatimo značaj pravilnog odnosa prema ovoj populaciji i kako da koristimo ovaj resurs za društveno ekonomski prosperitet našeg driuštva!? Crna Gora je zemlja sa preko 75% punoljetnog stanovnistva, zvaničan prosjek starosti je 37 godina! Naime, u razvijenim zemljama Evrope i šire očekuje se nagli porast broja starijih lica, negdje između 2015. i 2030. godine.
U 2019. godini više od petine (20,3 %) stanovnika EU-27 imalo je 65 ili više godina. Predviđa se da će se udio osoba u dobi od 80 ili više godina u stanovništvu EU-27 u razdoblju od 2019. do 2100. povećati za dva i po puta i to sa 5,8 % na 14,6 %. U CG taj procenat bice mnogo veći, jer je u 2011. bilo već 12,8% lica starosti iznad 65 godina!
Starenje našeg društva na globalnom nivou teško možemo zaustaviti, zato moramo razviti mehanizme prilagođavanja ovom fenomenu i adekvatnom odgovoru na njegove izazove.
Većina novije stručne i naučne literature iz područja socijalne gerontologije usmjerena je na razmatranje i planiranje njege o starijim licima u skorijoj budućnosti. Zahtjevi za zadovoljavanjem socijalnih i zdravstvenih potreba starijih ljudi gotovo su uvijek veći od ekonomskih mogućnosti jednog društva, ma koliko ono bilo finansijski snažno. Trajni nedostatak sredstava osnovna je konstanta svake socijalne politike usmjerene na rješavanje potreba starijih. Pred nama je veliki izazov kako da društvenu odgovornost prema starijim licima povećamo do nivoa koji će aktivno doprinijeti unapređenju socijalne odgovornosti i integrativnog pristupa koji omogućava podsticanje socijalne inkluzije, povećanje kvaliteta života i korišćenje kapaciteta starijih za samostalan život. Naše društvene sisteme zaštite za starije, moramo planirati, razvijati i reformirati na način koji će podrazumijevati međusektorsku i međuresornu saradnju i podršku, aktivne mjere povezivanja vladinog i civilnog sektoira kao i snažnu simbiozu između institucija lokalnog i nacionalnog nivoa. Jedino na taj način možemo spoznati moć starijih ljudi čije je iskustvo i znanje ključ uspjeha mladih generacija te je most koji povezuje ovaj duboki generacijski jaz upravo sazidan na stubovima znanja i učenja. Snažna saradnja među akterima razvoja društva koje u svojoj osnovi ima ideju demokratičnosti i altruizma predstavlja Conditio sine qua non u cilju prepoznavanja potreba starijih lica, načina njihovog zadovoljenja al i ostvarenja benefita koje društvo u cjelini može imati od aktivnog starenja svojih članova štiteći na taj način postignute standarde života.
Stručni tekst o starima dio je aktivnosti projekta SRCE PLANETE koji ima za cilj da se unaprijedi socijalna odgovornost i integrativni pristup i podstakne socijalna inkluzija, povećanje kvaliteta života i korišćenje kapaciteta starijih za samostalan život.
Za NVO Centar za ruralni razvoj Crne Gore
Gordana Bošković
