chevron-down chevron-left chevron-right chevron-up home circle comment double-caret-left double-caret-right like like2 twitter epale-arrow-up text-bubble cloud stop caret-down caret-up caret-left caret-right file-text

EPALE

e-Platforma za obrazovanje odraslih u Europi

 
 

Resurs

Samoprocijenjene kompetencije studenata učiteljskog studija za rad s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, Sanja Skočić Mihić; Darko Lončarić; Marta Kolombo; Sandra Perger ; Milena Nastić; Ena Trgovčić

Jezik: HR

Objavio Martina Pervan

Istraživanja pokazuju da se učitelji kao ključni nosioci obrazovnog procesa ne osjećaju dovoljno kompetentnima za rad u inkluzivnoj nastavi, u najvećoj mjeri radi nedostatnog obrazovanja u ovom području. U istraživanju se krenulo od pretpostavke da formalno znanje te prilike za praktično i iskustveno učenje o radu s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama utječu na višu razinu samoprocjene kompetentnosti studenta za rad u inkluzivnoj nastavi.
Cilj je istraživanja bio ispitati studentske samoprocjene osobne kompetentnosti za rad u inkluzivnoj nastavi i provjeriti postoje li razlike s obzirom na mjesto i godinu studija te iskustvo volontiranja. U istraživanju su sudjelovale 302 studentice Učiteljskog fakulteta u Rijeci. Korištena je Skala samoprocjene kompetentnosti za rad u inkluzivnoj nastavi. Analizom skale utvrđena su dva faktora temeljem kojih su napravljene subskale skale dobrih metrijskih karakteristika: (1) emocionalna nesigurnost i (2) kognitivna kompetentnost. Utvrđena je osrednja kompetentnost studenata za rad u inkluzivnoj nastavi. Formalno obrazovanja iz ovog područja povećava kognitivnu kompetentnost studenata, a način realizacije nastave nije se pokazao relevantnim čimbenikom. Općenito kognitivno kompetentniji studenti osjećaju se emocionalno sigurnijima raditi u inkluzivnoj nastavi, iako ta povezanost nije jednoznačna. Studenti prve godine bez formalnog znanja najmanje su nesigurni. Volontiranje se potvrdilo značajnim čimbenikom veće kognitivne kompetencije, a postoje naznake da povećava i emocionalnu sigurnost za rad u inkluzivnoj nastavi. Dobiveni rezultati sukladni su ranijim istraživanjima i upućuje na potrebu promjena u obrazovanju učitelja s ciljem jačanja njihovih kompetencija za rad u inkluzivnoj nastavi. Pri tome iskustveno učenje studenta ima osobitu važnost i može se stjecati volontiranjem s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

Autor(i) resursa: 
Sanja Skočić Mihić; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Darko Lončarić ; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Marta Kolombo ; Osnovna škola Zamet, Rijeka
Sandra Perger ; Osnovna škola S. S. Kranjčevića, Senj
Milena Nastić ; Osnovna škola Frane Petrića, Cres
Ena Trgovčić ; Osnovna škola Ivana Zajca, Rijeka
Datum objave:
Petak, 25 Siječanj, 2019
Jezik dokumenta
Vrsta resursa: 
Članci
Država:
Share on Facebook Share on Twitter Epale SoundCloud Share on LinkedIn