Osobe treće životne dobi predstavljaju osjetljivu društvenu skupinu koja se često veže uz negativne konotacije koje su povezane s netočnim uvjerenjima o starijoj životnoj dobi. Iako starost predstavlja samo kronološku dob, u društvu (posebno među mladima) i dalje postoji određena nesnošljivost prema ovoj dobnoj skupini što utječe na kvalitetu života osoba treće životne dobi. Unutar aktualne kulture hiperkonzumerizma i slavljenja tzv. kulta mladosti marginalizacija osoba treće životne dobi očituje se u svakodnevnom životu ponajviše zbog nedostatka mogućnosti bližeg međugeneracijskog kontakta. U radu se problematizira pojam starosti i starenja, položaj starijih osoba u društvu  te se iznosi pozitivan primjer iz prakse na primjeru implementacije kolegija „Pedagogija treće životne dobi“ u sveučilišni studijski program Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci koji je jedini u Republici Hrvatskoj koji se bavi ovom problematikom. U posljednjem dijelu rada, putem kvalitativne metodologije polustrukturiranog intervjua  nositeljice kolegija prof.dr.sc. Anita Zovko i prof.dr.sc. Jasminka Zloković opisuju svoja iskustva i izazove pri implementaciji kolegija kroz model učenja zalaganjem u zajednici koji je s vremenom ujedno postao mehanizam međugeneracijskog povezivanja u lokalnoj zajednici.. Kroz implementaciju kolegija u studijski program, napravljen je značajan iskorak u u senzibiliziranju mladih prema osobama treće životne dobi te preventivnog djelovanja marginalizacije osoba treće životne dobi.