Resource Details
RESURS

KVALITETA ŽIVOTA OSOBA TREĆE ŽIVOTNE DOBI

mag.pedag. Dajana Kuzma, OŠ Vladimira Nazor, Pazin

prof.dr.sc. Anita Zovko, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju

prof.dr.sc. Sofija Vrcelj,Sveučilište u Rijeci,  Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju

 

                     KVALITETA ŽIVOTA OSOBA TREĆE ŽIVOTNE DOBI

                                                       SAŽETAK

U radu se iznose rezultati istraživanja kvalitete života osoba treće životne dobi. Iako je kvaliteta života određena nizom subjektivnih i objektivnih pokazatelja, rezultati istraživanja su pokazali visoku kvalitetu života osoba treće dobi  prema zdravstvenom i  financijskom statusu,  socijalnim aspektima  (aktivnost i druženje)   i općem  zadovoljstvu  životom. Između općih sociodemografskih čimbenika (spola, dobi, stupnja obrazovanja, mjesta stanovanja, suživota, bračnog statusa, obiteljskog statusa)  i ispitanih pokazatelja kvalitete života nema statistički značajne razlike.

Ključne riječi: starost,  treća životna dob, kvaliteta života

 

                     QUALTY OF LIFE OF PERSONS OF THIRD AGE

 

                                                    ABSTRACT

The paper presents the results of the research of the quality of life of persons of third age. Although the quality of life is determined by a series of subjective and objective indicators, the results of the research have shown the high quality of life of a person of the third age according to health and financial status, social aspects (activity and socializing) and general satisfaction with life. Between general sociodemographic factors  (sex, age, degree of education, place of residence, cohabitation, marital status, family status) and the examined quality of life indicators do not have statistically significant differences.                                                                

 

Keywords: ageing , third age, quality of life

 

Uvod

 

Postoji konsenzus da se  društvo mijenja,  kao i ljudsko iskustvo starenja i kasnijeg života (Phillipson 1998; Gilleard i Higgs 2000; Vincent, 2003, prema,  Wiggins., Higgs., Hyde i Blane, 2004).  Tijekom prošlog stoljeća, struktura stanovništva se mijenja i ima značajne posljedice za životni vijek (Blane i  Netuveli, 2008). Iako postoje različite podjele životne dobi, Peter Laslett (1996)  u svojem djelu Fresh Map of Life smatra da se  život  sastoji od četiri doba, a vrhunac je u trećoj dobi. Treća dob je vrijeme kada je pojedinac oslobođen od posla i obiteljskih ograničenja i imaju vremena da nastave dobar i kvalitetan život za razliku od četvrte dobi koja je obilježena ovisnosti i smanjenjem zdravlja. Izraz "treća dob" potječe od francuskih sveučilišta, Sveučilišta u trećem dobu, koje je  od 1970-ih ponudilo studijske prilike za starije osobe koje su relativno zdrave i aktivne te je ovaj termin ušao  u zemlje engleskog govornog područja (Laslett, 1996). U razvijenim zemljama prosječni životni vijek doseže do  80 godina, a mnoge starije osobe žele vječnu mladost i zdravlje unatoč njihovoj stvarnoj dobi (Saddler, 2006). U razvijenim zemljama s potencijalnim postupnim starenjem i dugovječnošću, neke starije osobe  žive dulje i zdravije bez ikakvih  tjelesnih ili duševnih problema, dok  neke  starije osobe pate od nepokretnosti, demencije ili drugih problema povezanih s starenjem.  Laslett (1996) spominje da je treće dob obično dob nakon umirovljenja obilježena zdravljem, snagom i pozitivnim odnosom prema trećem dobu, osim u određenim slučajevima. Treća životna dob obuhvaća posljednju trećinu ili četvrtinu života  ovisno o tome gdje postavimo granicu (Pečjak, 2001). Konstrukt  treća dob pojavio se u razvijenim zemljama koje imaju dobre gospodarske uvjete pa se često uz treću dob povezuje i kvaliteta života koju može oblikovati starost, spol, prošlost, mirovinsko osiguranje, trenutno stanovanje, zdravstveni  i financijski status. Razloge za to pronalazi se u činjenici da stanovništvo treće životne dobi nije radno aktivno što može utjecati na kvalitetu života (Bartlett, Marshall, Peel, 2007).  Pripadnici treće životne dobi nerijetko su žrtve stereotipnih predožbi s negativnom kontoacijom mladih prema starijima. Richeson i Shelton (2006) ističu karakteristike poput zaboravljivosti, mentalne nesposobnosti, oslabljene motorike, teže prilagodbe na novu tehnologiju i promjene. Istraživanje provedeno među mentorima Slovenskog Sveučilišta za treću dob pokazalo je većine osoba zaduženih za provođenje programa sa starijima, iste te stare još uvijek promatra pretežno negativno, a neke od karakteristika koje im pridaju su: zahtjevni, zaboravni, spori, željni pozornosti, neprilagođeni, tužni, ranjivi, posesivni, ovisni o drugima, bespomoćni, apatični, prestrašeni, nekorisni, lijeni, osamljeni, smanjenih intelektualnih sposobnosti i dr. Pozitivnih karakteristika znatno je manje, a među navedenim ističu se sljedeće: aktivni, veseli, ljubazni, spremni pomoći (naročito mladima), zahvalni, velikog znanja i bogatog iskustva, druželjubivi, poslušni, znatiželjni, nasmijani i sl. (SUTŽO[1], 2015 prema Krajnc, 2016). Kvaliteta života koja je složena i nije podatna za jednoznačna određenja. Kvaliteta života se često izjednačava s pojmovima subjektivnog blagostanja, zadovoljstva životom, subjektivnom kvalitetom (Beaumont,   Kenealy, 2004; Leutar, Lovreković, 2010). Kvalitetu života  možemo odrediti  općim  blagostanjem  koje uključuje objektivne čimbenike i subjektivno vrednovanje fizičkog, materijalnog, socijalnog i emotivnog blagostanja ( Felce, Perry 1995,  prema Mujkić, Vuletić, 2002). Iz različitih definicija kvalitete proizlaze i različite odrednice kvalitete života ( Walker, 2007). Svaki autor pod pojmom kvalitete života definira određene karakteristike i područja koja čine tu kvalitetu mjerljivom ( Bell,. Galloway, Hamilton i Scullion, 2005).  Zadovoljstvo životom se sastoji od zadovoljenih  financijskih potreba, potreba za druženjem, potreba za aktivnostima, zdravstvenih potreba i usamljenosti odnosno potreba za uključenosti u širu i/ili užu zajednicu (Mužinić i Žitnik, 2007; Bowling, Zahava, 2004). Budući da istraživanja kvalitete života treće dobi pokazuju zanimljive, ali često kontradiktorne rezultate, otvara se prostor za nova istraživanja toga područja što je razlogom za istraživanje kvalitete života na području grada Rijeke.

Metode istraživanja

Istraživanje je provedeno u ožujku 2016. godine. Za potrebe istraživanja odabrana je populacija osoba treće životne dobi koja živi na području grada Rijeke i ima više od 65 godina. Uzorak čini 100 ispitanika oba spola koji žive u Domu za starije i nemoćne osobe (Kantrida) Primorsko-goranske županije i osobe koje su članovi Klubova za starije osobe u gradu Rijeci. Klubovi uključeni u ovo istraživanje su: Klub Drenova, Klub Krimeja, Klub Potok i Klub Trsat. Važno je naglasiti da su u istraživanje uključeni ispitanici koji imaju „prosječne“ uvjete života i zdravlja, stoga nisu uključene osobe koje imaju tjelesni invaliditet, teže tjelesne bolesti, teže bolesti povezane sa starenjem (Alzheimer, senilne demencije i sl.) ili psihičke probleme.

U istraživanju  je korištena  deskriptivna i korelacijska metoda. Deskriptivnom metodom su se prikupili opći sociodemografski podaci (spol, dob, stupanj obrazovanja, mjesto stanovanja, s kim žive, bračni status, obiteljski status) koji  su poslužile za  opis ispitanog uzorka i za usporedbu ispitanika prema tim kriterijima.

Osim deskriptivne metode, u istraživanju se koristila korelacijska metoda kojom se testira zavisnost ili povezanost između dviju varijabli. Podaci su se prikupljali  anketnim  upitnikom  prilagođenog osobama treće životne dobi. Anketni se upitnik sastojao  od općih sociodemografskih podataka ispitanika (spol, dob, stupanj obrazovanja, mjesto stanovanja, s kim žive, bračni status, obiteljski status) i tri prilagođene ljestvice kojima se ispitivala kvaliteta života preuzetih iz ranije provedenog istraživanja autora Mužinić, Žitnik (2007): skale potreba, skale općeg zadovoljstva i UCLA skale usamljenosti.

Skala potreba (kvalitete života) je u provedenom istraživanju iz 2007. godine ispitivala potrebe starijih osoba kroz četiri osnovne kategorije: financije, zdravstvenu skrb, socijalne kontakte i aktivnosti starijih osoba. Skala se za provedeno istraživanje iz 2007. sastojala od ukupno 20 tvrdnji, dok je za potrebe ovog istraživanja preuzeto 17 tvrdnji. Razlog tomu jest sličnost izbačenih tvrdnji sa drugim tvrdnjama u anketnom upitniku.

Tvrdnje su prilagođene na način da su sve negativne tvrdnje pretvorene u pozitivne kako ne bi loše utjecale na ispitanike. Također, odgovori su umjesto skale od četiri: ne, djelomično, da, u potpunosti da pojednostavljeni na tri: ne, djelomično, da. Skala općeg zadovoljstva životom, autora Zorana Penezića, mjeri osobni doživljaj zadovoljstva životom, time i kvalitetu života pojedinaca. Autori Mužinić i Žitnik su postojećih 20 tvrdnji smanjili na njih 17 tvrdnji spajanjem tri različite skale u jednu ( skalu zadovoljstva životom, skalu općeg zadovoljstva i skalu pozitivnih stavova prema životu). Za potrebe ovog istraživanja skala je prilagođena  tako što su u neke tvrdnje preformulirane na način da budu pozitivno usmjerene. Osim toga, i u ovoj skali se nude samo tri odgovora : ne, djelomično ili da.

UCLA skala usamljenosti je posljednja skala anketnog upitnika. Ona mjeri opću usamljenost shvaćenu kao stanje. Tvrdnje ove skale procjenjuju moguća neugodna emocionalna stanja koja mogu biti izazvana starenjem. Ona je također preuzeta iz istraživanja autora Mužinić, Žitnik (2007)[2] i prilagođena kao i ranije skale na način da su sve tvrdnje pozitivno usmjerene. Svi prikupljeni podaci su analizirani u programu za statističku obradu podataka IBM SPSS 20.0 (Statistical Package for the Social Sciences).

Prvi korak u obradi podataka bila je provjera valjanosti skala uz pomoć opcije Reliability analysis. Nakon toga se koristila deskriptivna statistika za obradu općih sociodemografskih podataka koja uključuje tablice frekvencija i grafičko prikazivanje podataka.

 

Rezultati i rasprava

Iz cilja istraživanja su izvedena specifična istraživačka pitanja  koja su kriterij prikaza rezultata istraživanja:

1) Ispitati opća sociodemografska obilježja (spol, dob, stupanj obrazovanja, mjesto stanovanja, s kim žive, bračni status, obiteljski status) osoba treće životne dobi koji žive na području grada Rijeke.

Od ukupnog broja ispitanika 100 (100%) ovog istraživanja, većina ispitanika je ispitana po klubovima za starije osobe grada Rijeke (60 (60 %)), a manji dio njih u Domu za starije i nemoćne osobe Kantrida (40 (40%)). Rezultati pojedinih varijabli su prikazani u Tablici 1.

Tablica 1: Rezultati sociodemografskih obilježja

Sociodemografska obilježja

Spol

79 % ženski

21% muški

Dob

56 % više 76 godina

44% od 65 do 75 godina

Stupanj obrazovanja

55% srednja stručna sprema

32 % niža stručna sprema

13 % visoka stručna sprema

Mjesto stanovanja

59% vlastiti dom

40 % dom za starije

1 % nešto drugo

S kim žive

40 % dom za starije

32 % s nekim drugim

28 % sami

Bračni status

60 % samci

29 % oženjen/ udata

11 % razveden

Obiteljski status

86 % imaju djecu

14 % nemaju

 

Iz Tablice 1. vidljivo je da su ispitanici uglavnom ženskog spola (79%) i imaju više od 76 godina (56%). Po stupnju obrazovanja su uglavnom stekli srednju stručnu spremu (55%) i uglavnom žive u vlastitom domu (59%). Budući da je velik dio ispitanika smješten u domu za starije,  na varijabli suživota odgovaraju da žive u domu, dakle imaju osobu s kojom su smješteni u sobu. Ispitanici su uglavnom samci (60%). U ovu kategoriju spadaju udovci i udovice. Od ukupnog broja ispitanika njih 86 % ima djecu.

 

3.1. ) Ispitati slijedeće pokazatelje kvalitete života osoba treće životne dobi koji žive na području grada Rijeke: financije, zdravstvenu skrb, socijalne kontakte, aktivnosti, opće zadovoljstvo životom i usamljenost.

Ovim su istraživanjem ispitane zavisne varijable: financije, zdravstvena skrb, socijalni kontakti, aktivnosti, opće zadovoljstvo životom i usamljenost. U Tablici 2 su prikazani rasponi aritmetičkih sredina odgovora ispitanika na određenim varijablama na odgovore 1 - ne, 2 - djelomično i 3 - da. Iz tablice je vidljivo da je kod ispitanika najviše izražena potreba za aktivnostima (1,9 - 2,5), a najzadovoljniji su time što nisu usamljeni (2,4 - 2,7). 

Tablica 2: Rezultati pokazatelja kvalitete života

Pokazatelji kvalitete

MIN

MAX

Financije

1,7

2,7

Zdravstvena skrb

1,82

1,89

Opće zadovoljstvo

2,0

2,7

Aktivnosti

1,9

2,5

Ne (usamljenost)

2,4

2,7

Socijalni kontakti

1,8

2,5

 

3.2) Ispitati povezanost između slijedećih pokazatelja kvalitete života osoba treće životne dobi koje žive na području grada Rijeke: financija, zdravstvene skrbi, socijalnih kontakata, aktivnosti, općeg zadovoljstva životom i usamljenosti.

Između varijabli financija, socijalnih kontakata, aktivnosti, općeg zadovoljstva životom i usamljenosti ispitana je povezanost preko Pearsonovog koeficijenta korelacije u programu za statističku obradu podataka SPSS-u.

U Tablici 3. su prikazani rezultati korelacija navedenih varijabli.

Tablica 3: Korelacije zavisnih varijabli

 

Opće zadovoljstvo

Usamljenost

Financije

Socijalni kontakti

Aktivnosti

Opće zadovoljstvo

1

0,487**

0,230*

0,095

0,227*

Usamljenost

 

1

0,168

0,217*

0,312**

Financije

 

 

1

0,006

0,146

Socijalni kontakti

 

 

 

1

0,427**

Aktivnosti

 

 

 

 

1

**Korelacije su značajne na razini 0,01 (2-tailed)

*Korelacije su značajne na razini 0,05 (2-tailed)

Iz Tablice 3. moguće je vidjeti da postoji statistički značajna pozitivna korelacija između varijabli općeg zadovoljstva životom i usamljenosti (r=0,487; p<0,01). Ovo je ujedno i najviša korelacija iz koje možemo zaključiti da su osobe koje su svoje opće zadovoljstvo životom procijenile visokom ujedno i svoju ne usamljenost procijenile visokom.

Slijedeće statistički značajne pozitivne povezanosti su se pokazale između varijabli socijalnih kontakata i aktivnosti (r=0,427,p<0,01), usamljenosti i aktivnosti (r=0,312,p<0,01), opće zadovoljstvo životom i financije (r=0,230, p<0,05), opće zadovoljstvo i aktivnosti (r=0,227, p<0,05) i usamljenost i socijalni kontakti (r=0,217, p<0,05).

Korelacijama su dobiveni brojni podaci koji obogaćuju sve prijašnje rezultate o općim sociodemografskim obilježjima.

3.3. ) Ispitati razlike u kvaliteti života osoba treće životne dobi koje žive na području grada Rijeke s obzirom na opća sociodemografska obilježja (spol, dob, stupanj obrazovanja, mjesto stanovanja, s kim žive, bračni status, obiteljski status).

Kako bi ispitali razlike u kvaliteti života osoba treće dobi s obzirom na njihova sociodemografska obilježja, bilo je potrebno najprije provjeriti raspodjelu odgovora ispitanika na svakoj nezavisnoj varijabli. Od svih nezavisnih varijabli jedino su varijable dob i mjesto stanovanja zadovoljavale uvijete za provođenje t-testa razlika za nezavisne uzorke u programu za statističku obradu podataka SPSS. Budući da je na varijablama spol, stupanj obrazovanja, bračni status i djeca bila velika razlika između grupa odgovora ispitanika, one su zanemarene iz tehničkih razloga. Preostala varijabla suživota je ispitana pomoću analize varijance za nezavisne uzorke (ANOVA). Provedeno je pet t-testova za nezavisne uzorke s ciljem utvrđivanja postoji li statistički značajna razlika u percepciji općeg zadovoljstva životom, usamljenosti, financija, socijalnih kontakata i aktivnosti osoba treće životne dobi u odnosu na dob i spol ispitanika. Niti jedan od navedenih testova nije pokazao značajnu razliku po varijablama. Iz svega navedenog možemo zaključiti da se ispitane osobe treće životne dobi u gradu Rijeci značajno ne razlikuju po kvaliteti života s obzirom na njihovu dob niti mjesto stanovanja. Dakle mlađe (od 65 do 75 godina starosti) osobe treće dobi, kao i one starije (od 76 godina i više) svoju kvalitetu života procjenjuju gotovo jednakom. Također, ispitane osobe treće dobi koje žive u vlastitom domu i one koje žive u domu za starije, svoju kvalitetu života procjenjuju približno jednako. Nadalje, analizom varijance za nezavisne uzorke ispitano je postoji li statistički značajna razlika između varijabli općeg zadovoljstva životom, usamljenosti, financija, socijalnih kontakata i aktivnosti s obzirom na suživot ispitanika. Testom je utvrđeno je da ne postoji statistički značajna razlika po varijablama.

3.4.) Povezati kvalitetu života osoba treće životne dobi koji žive na području grada Rijeke sa ranije provedenim istraživanjima kvalitete na hrvatskoj i europskoj razini.

Ovim su istraživanjem dobiveni zanimljivi rezultati kvalitete života osoba treće dobi u gradu Rijeci. Prilikom usporedbe rezultata treba imati na umu uzorak istraživanja koji obuhvaća osobe treće životne dobi koje žive u domu za starije i osobe koji su članovi klubova umirovljenika što bitno određuje njihov socijalni život, ali i druge pokazatelje kvalitete života. U nastavku su rezultati provedenog istraživanja uspoređeni s rezultatima ranijih istraživanja prikazani po zavisnim varijablama.

3.5.Financije

Rezultati istraživanja pokazuju da su ispitane starije osobe u gradu Rijeci uglavnom zadovoljne svojim financijskim potrebama. Najviše procjenjuju da imaju sredstva za najosnovnije potrebe, ali bi voljeli primati dodatnu financijsku pomoć. Također, procjenjuju da su djelomično do potpuno financijski neovisni o drugima što je za osobe treće iznenađujući podatak. Budući da su ranija istraživanja pokazala da su starije osobe i umirovljenici rizična skupina za razvoj siromaštva, možemo zaključiti da naši ispitanici žive u relativno dobrim financijskim uvjetima.

3.6. Zdravstvena skrb

Zdravlje je jedno od najvažnijih pitanja kvalitete života osoba treće dobi. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da ispitanici treće dobi s riječkog područja uglavnom osrednje procjenjuju potrebu za stalnom medicinskom pomoći i potrebu za razgovorom o zdravlju. Razlog tome može biti njihov život u domu za starije osobe gdje su te potrebe svakodnevno zadovoljene. Naime, u domu imaju više medicinskih sestara na stalnom raspolaganju i doktora. Osim navedenih rezultata, varijabla zdravstvene skrbi se zbog loših metrijskih karakteristika nije mogla uspoređivati s nekim drugim pokazateljima kvalitete života, ako ni općih sociometrijskih obilježja. Međutim, druga su istraživanja pokazala da osobe treće dobi koje su braku žive duže i zdravije (Rogers, 1992 prema Brajković, 2010). Osim toga, uspoređujući osobe koje žive u domu za starije i one koji žive u svojim domovima, pokazalo se da osobe u domovima imaju više zdravstvenih problema i da svoju kvalitetu života procjenjuju niskom (Čanković i sur., 2016). Uglavnom, istraživanja pokazuju da osobe s nižim stupnjem obrazovanja, nižim prihodima neoženjeni/neudate i stariji ljudi svoje zdravlje procjenjuju lošijim te imaju veći rizik od smrtnosti (Havleka: 1998 prema Brajković: 2010). Nadalje, stariji ljudi koji žive u vlastitim domovima svoje zdravlje uglavnom procjenjuju zadovoljavajućim te ne ističu posebnu potrebu za dodatnom skrbi (Despot - Lučanin, Lučanin, Petrak,  2005). Za razliku od njih, osobe koje žive u domovima za starije svoje zdravlje procjenjuju lošijim i samim time i kvalitetu života procjenjuju nižom od zdravijih osoba. Time su autori zaključili da je zdravlje jedan od najvažnijih faktora kvalitete života starijih ljudi (Čanković i sur., 2016).

3.7. Socijalni kontakti

Socijalni kontakti su kao indikator kvalitete života vrlo zanimljivi za promatranje i tumačenje. Naime, osobe treće dobi socijalne kontakte smatraju vrlo važnima, u toj mjeri da ih stavljaju ispred zdravstvenih potreba i financija (Mužinić, Žitnik, 2007). Rezultati ovog istraživanja pokazuju da su ispitanici potrebu za dodatnim socijalnim kontaktima procijenili kao djelomično do potrebnu. Zanimljivo je kako je kasnije ispitana usamljenost pokazala da te osobe zapravo imaju puno društvenih kontakata i bliskih osoba, ali i dalje svoje socijalne potrebe označavaju kao djelomično potrebne. Neka istraživanja navode da su stariji ljudi zadovoljni svojima socijalnim vezama (Bondevik, Stogstad :1996 prema Brajković, 2010), dok drugi autori govore kako su socijalne veze starijih vrlo slabe (Despot-Lučanin i sur., 2005). U ovom se istraživanju nisu pokazale nikakve značajne razlike po spolu, ni dobi na varijabli socijalnih kontakata.

3.8. Aktivnosti

Istraživanja na području aktivnosti starijih osoba su uglavnom usmjerena na prepoznavanje specifičnosti aktivnog života starijih osoba s naglaskom na razlike po spolu.  Milosaljević (2011) je u svom istraživanju dobio rezultate koji govore da žene uglavnom svoje aktivnosti usmjeravaju prirodi, druženjima na otvorenom ili izletima, a muškarci više vole svakodnevna druženja. Rezultati ovog istraživanja nisu pokazali razlike između spolova  prema potrebi  za aktivnostima, kao ni po drugima općim karakteristikama ispitanika. Ovi rezultati su kompatibilni s rezultatima  Ilića i Županića (2014) koji su dokazali da osobe koje se bave različitim aktivnostima i one koje imaju želju baviti se aktivnostima pokazuju veliki stupanj zadovoljstva životom, bolje zdravlje i imaju osjećaj korisnosti. Dakle, bavljenje nekim aktivnostima je važan element zadovoljstva starijih ljudi koji kao takav utječe na razinu kvalitete života u starijoj dobi.

 

3.9. Usamljenost

Posljednji rezultati se odnose na mjerenu usamljenost, zapravo ne usamljenost osoba treće dobi u gradu Rijeci. Specifičnost ispitanika je upravo visoka razina društvenosti i socijalnih kontakata na raspolaganju, stoga ne začuđuje da je njihova ne usamljenost vrlo visoko ocjenjena. Od svih pokazatelja kvalitete života, ne usamljenost je najizraženiji pokazatelj kvalitete života osoba u gradu Rijeci. Navedeni rezultati, dakle, značajno odstupaju od ostalih istraživanja u kojima se stariji ljudi procjenjuju vrlo usamljenima (Schaie, 2001 prema Brajković, 2010). Dakle ispitane osobe nisu same i jako su zadovoljne svojim životom.  Za kraj valja spomenuti da su ispitane osobe treće dobi u gradu Rijeci specifičnih životnih uvjeta, stoga se rezultati samo djelomično  identični sa rezultatima ovog istraživačkog problema.

 

Zaključak

Iako veličina uzorka onemogućuje generalizacije, na temelju provedenog istraživanja zaključuje se da su sve istaknute dimenzije kvalitete života treće životne dobi,  dobri pokazatelji uvjeta života starijih osoba u gradu Rijeci. Rezultati istraživanja koji se odnose na pokazatelj financije pokazuju da su ispitane starije osobe u gradu Rijeci uglavnom zadovoljne svojim financijskim potrebama. Najviše procjenjuju da imaju sredstva za najosnovnije potrebe, ali bi voljeli primati dodatnu financijsku pomoć. Rezultati pokazatelj zdravstvena skrb pokazuju da ispitanici treće životne dobi s riječkog područja uglavnom osrednje procjenjuju potrebu za stalnom medicinskom pomoći i potrebu za razgovorom o zdravlju. Razlog tome može biti njihov život u domu za starije osobe gdje su te potrebe svakodnevno zadovoljene. Nadalje, rezultati pokazatelja socijalni kontakti ističu da su ispitanici potrebu za dodatnim socijalnim kontaktima procijenili kao djelomično do potrebnu no kasnije ispitana usamljenost pokazala je da te osobe zapravo imaju puno društvenih kontakata i bliskih osoba, ali i dalje svoje socijalne potrebe označavaju kao djelomično potrebne. Rezultati istraživanja koji se odnose na pokazatelj aktivnosti nisu pokazali razlike između spolova  prema potrebi  za aktivnostima, kao ni po drugima općim karakteristikama ispitanika. Ovi rezultati su kompatibilni s rezultatima  Ilića i Županića (2014) koji su dokazali da osobe koje se bave različitim aktivnostima i one koje imaju želju baviti se aktivnostima pokazuju veliki stupanj zadovoljstva životom, bolje zdravlje i imaju osjećaj korisnosti.Pokazatelj (ne)usamljenost osoba treće životne dobi u gradu Rijeci donosi rezultat koji ukazuje na visoku razinu društvenosti i socijalnih kontakata Od svih pokazatelja kvalitete života, ne usamljenost je najizraženiji pokazatelj kvalitete života osoba u gradu Rijeci. Navedeni rezultati, dakle, značajno odstupaju od ostalih istraživanja u kojima se stariji ljudi procjenjuju vrlo usamljenima (Schaie, 2001 prema Brajković, 2010). Dakle ispitane osobe nisu same i jako su zadovoljne svojim životom. 

U eri neoliberalizma u kojem se brendira mladost, starost je često određena razdobljem života koje nema potencijala. Kako je kvaliteta života i subjektivna kategorija, odnos između objektivnosti i kvalitete života subjekata podrazumijeva da ta dva pojma nisu sukladna ( Jacob, Pearson, 2013).  Subjektivno percipirana kvaliteta života naših ispitanika je procijenjena  dobrom iako objektivni pokazatelji mogu biti drugačiji. Ti razlozi dovode do potrebe  teorijskog  kontektualiziranja  obje kategorije  kvalitete života, čime se nameće potreba daljnjih istraživanja ovog fenomena. Rezultati istraživanja mogu poslužiti za kreiranje socijalne politike ali i za repozicioniranje starijih osoba koje su u nekim kulturama i sredinama marginalizirane.

Raznolikost puteva starenja pokazuje da dobro zdravlje, stabilna društvena integracija i društvena participacija ne pojavljuju se kao prirodno stanje u  starosti. Dok neki ljudi imaju dobar zdravstveni status, zadovoljavajuće financijske resurse i socijalni život, druge starije osobe  pate od kroničnih bolesti, usamljenosti, zanemarenosti i zlostavljanja. Ostaje veliki izazov mnogim zemljama u pronalaženju čimbenika koji mogu promijeniti tijek starenja na bolje. 

 

Literatura

 

Bartlett, H.,Marshall, A., Peel, N. (2007). Measuring quality of life in older people: Reliability and validity of WHOQOL-OLD. Australasian Journal on Ageing 26 (4), 162-167.

 

Beaumont, G.J., Kenealy, P. (2004). Quality of life perceptions and social comparisons in healty old age. Ageing and Society, 24 (5), 755-769.

 

Bell, D.,Galloway, S.,Hamilton,C., Scullion,A. (2005). Well-being and quality of life: measuring the benefits of culture and sport. Scottish Executive Social Research.

 

Bowling, A., Zahava, G. (2004). Quality of life from the perspectives of older people. Ageing and Society, (6) 24, 675-691.

 

Brajković, L. (2010). Pokazatelji zadovoljstva životom u trećoj životnoj dobi. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu.

 

Blane, D., Netuveli, G. (2008). Quality of life in older ages. British Medical Bulletin, 1 (85), 113-126.

 

Čanković, S., Harhaji, S., Kvrgić, S., Mijatović Jovanović, V., Nikolić, E., Radić, I. (2016). Quality of life of elderly people living in a retirement home. Vojnosanitetski pregled, 73 (1), 42–46.

 

Despot - Lučanin, J., Havelka, M., Lučanin, D. (2005). Kvaliteta starenja - samoprocjena zdravlja i potrebe za uslugama skrbi. Društvena istraživanja, 4-5 (84-85), 801-817.

 

Escosteguy, N.,Ferraz, M., Marc, N., Moriguchi, E., Xavier, F. (2003). Elderly people´s definition of quality of life. Revista Brasileira de Psiquiatria, 1 (25).

 

Farquhar, M. (1995). Eldery people's definitions of quality of life. Social science and medicine, 41 (10), 1439-1446.

 

Ilić, B., Županić, M. (2014). Kvaliteta života starijih ljudi u ruralnoj sredini. Hrvatski časopis za javno zdravstvo, 10(37), 22-44.

Jacob, R.,Pearson, M. (2013). A Good Life in Old Age?. OECD Publishing. Preuzeto 11.7.2016. sa http://www.keepeek.com/Digital-Asset-Management/oecd/social-issues-migration-health/a-good-life-in-old-age_9789264194564-en#.V5nbmoOLTIU#page5.

 

Krajnc, A. (2016). Starejši se učimo: Izobraževanje starejših v teoriji in praksi. Ljubljana: Slovenska univerza za tretje življenjsko obdobje, združenje za izobraževanje in družbeno vključenost.

 

Laslett, P. (1996). A Fresh Map of Life (2nd edition). London: Macmillan.

 

Milosaljević, Lj. (2011). Upravljanje vremenom i njegovo vrednovanje kod starijih pripadnika društva. Antropologija, 1 (11), 143-159.

 

Mujkić, A., Vuletić, G. (2002). Što čini osobnu kvalitetu života: Studija na uzorku Hrvatske gradske populacije. Liječnički Vjesnik, 2 (124), 64-70.

 

Pečjak, V. (2001). Psihologija treće životne dobi. Zagreb: Prosvjeta.

 

Richeson, J. A. i Shelton, J. N. (2006). A social psychological perspective on the stigmatization of older adults. U: When I’m, 64. Dostupno na: https://www.nap.edu/read/11474/chapter/12  , pristupljeno 07. svibnja 2018.

 

Sadler, W. A. (2006). Changing life options: Uncovering the riches of the Third Age. LLI Review, 1, 11-20.

 

Smith, A. (2000).  Researching quality of life of older people: concepts, measures and findings. Keele: Keele University.

 

Wiggins, R.D., Higgs, P.F.D., Hyde. M. i Blane, D.B. (2004),  Quality of life in the third age: key predictors of the CASP-19 measure.  Ageing & Society 24, 2004, 693–708

 

Walker, A. (2007). Quality of life in old age in Europe. SpringerLink. Dostupno na: http://stage-new.mcgraw-hill.co.uk/openup/chapters/0335215149.pdf. , pristupljeno: 05.svibnja 2018.


[1] SUTŽO - Slovenska univerza za tretje življenjsko obdobje

[2]Za korištenje preuzetih mjernih skala dobiveno je dopuštenje autorice Mužinić.

 

Resource Details
Autor(i) resursa
mag.pedag. Dajana Kuzma, OŠ Vladimira Nazor, Pazin prof.dr.sc. Anita Zovko, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju prof.dr.sc. Sofija Vrcelj,Sveučilište u Rijeci,  Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju
Vrsta resursa
Otvoreni obrazovni resursi
Država
Login (0)

Want to add a resource ?

Don't hesitate to do so! Click the link below and start posting a new resource!