Privredna komora Crne Gore je 16. oktobra 2019. godine, u saradnji sa Upravom za kadrove, organizovala okrugli sto na temu „Wellbeing na radnom mjestu – novi trendovi u upravljanju ljudskim resursima – iskustva Finske“.

Skup, održan u okviru projekta „Mreža evropskih preduzetnika“, bio je namijenjen vlasnicima preduzeća, direktorima, HR rukovodiocima i menadžerima.

Direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore prof. dr Mladen Perazić pojasnio je da pojam „wellbeing“ u engleskom jeziku označava stanje psihofizičkog zdravlja i zadovoljstva.

- Izrazima „wellbeing at work” ili „workplace wellbeing” označava se stanje psihofizičkog zdravlja i zadovoljstva zaposlenog na radnom mjestu koje pozitivno djeluje i na njegov radni učinak i na međuljudske odnose u kompaniji – rekao je Perazić.

Naglašava da atmosfera među zaposlenima, radno okruženje, poslovna putovanja, vikendi, nagradna putovanja, prisustvovanje na poslovnim događajima, promocijama, edukativni skupovi i predavanja ono što dodatno utiče na veće zadovoljstvo kadra, pored visine plate.

- Ovo su kriterijumi koji u svakom smislu najviše utiču na zadovoljstvo poslom – naglasio je on.

Predstavnica Uprave za kadrove Sonja Vojinović kazala je da ova institucija implementira Twinning projekat „Pružanje podrške u oblasti upravljanja ljudskim resursima u javnom sektoru” koji finansira Evropska unija, a realizuje se uz podršku Finskog instituta za javno upravljanje – HAUS i Ministarstva javne uprave Republike Hrvatske.  Jedna od ključnih aktivnosti u okviru četiri komponente ovog projekta je revidiranje sadržine Programa obrazovanja za sticanje ključnih vještina za upravljanje ljudskim resursima.

- Oslanjajući se na iskustvo finskih eksperata i njihove preporuke, jedna od sugestija je bila da ovaj sveobuhvatan program, namijenjen menadžerima za upravljanje ljudskim resursima, bude obogaćen i temom koja se odnosi na dobrobit na radu – navela je Vojinović.

Prema njenim riječima, dobrobit na radu predstavlja sinergiju više faktora koji su ključni da bi se moglo reći da je jedan zaposleni zadovoljan i da efektno obavlja poslove.

- Pomenuću na prvom mjestu kompetencije koje bi trebalo da odgovaraju karakteristikama radnog mjesta koje zaposleni pokriva, mogućnost da se zaposleni profesionalno usavršava i napreduje, dobru radnu atmosferu i zadovoljavajući nivo komunikacije na svim nivoima. Takođe, bitan faktor je i da su pitanja bezbjednosti i zaštite na radu riješena i, na kraju, ali nimalo manje bitno, da je uspostavljen balans između privatnog i poslovnog života – rekla je Vojinović.

Budući da psihosocijalni rizici mogu ugroziti rad kompanija i privredni rast zemlje, u Finskoj je potpisan Okvirni sporazum za osiguravanje konkurentnosti i zapošljavanja, koji je između ostalog usmjeren i na sva psihosocijalna pitanja i promociju psihofizičkog zdravlja na radnom mjestu. Iskustva Finske i trendove u ovoj sferi prenijela je Riitta Paalanen, koordinatorka Twinning projekta „Podrška upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi”, finansiranog u okviru IPA programa EU za Crnu Goru.

Predavačica Riitta Palaanen je istakla da Wellbeing u poslovnom ambijentu tek u razvoju, ali su evidentni njegovi rastući trendovi.

- Zdravo radno okruženje je uvijek rezultat više faktora. Sve počinje od menadžmenta koji u ovoj aktivnosti ima ključnu ulogu. Vrlo je važno da uspostavi ravnoteža između kompetencija i posla koji zaposleni obavlja. Ukoliko je situacija drugačija to može rezultirati nezadovoljstvom radnika- rekla je Palaanen.

Dodala je da su u Finskoj prvo riješili organizaciju menadžmenta.

- Najbitnije je da poslodavac veoma dobro zna kakva su očekivanja zaposlenih od posla kao i da li žele da napreduju u karijeri. Ukoliko radnik hoće da se usavršava u biznisu i pokazuje sposobnosti za rad na drugim zadacima, a poslodavac mu to ne omogućava, ovo može izuzetno da demotiviše zaposlenog i umanji kvalitet njegovog rada-navela je gošća iz Finske.

Prema njenim riječima posebno u velikim kompanijama, sa stotinama zaposlenih, mogući su konflikti radnika, a na menadžmetu je da ih rješava. Takođe, svaki zaposleni mora pokazati punu odgovornost na poslu i brižljivo njegovati komunikaciju sa kolegama.

Dodala je da je vrlo je važan privatni život radnika zato što se zadovoljstvo iz personalne prenosi i u poslovnu sferu.

Palaanen je savjetovala menadžment kompanija da angažuju stručnog konsultanta kako bi Wellbeing što prije i efikasnije bio primijenjen, kao i da rade anonimne ankete sa zaposlenima u kojima bi se oni izjašnjavali o kompaniji, poslovnom ambijentu i kvalitetu rada.

U radu okruglog stola učestvovali su predstavnici brojnih crnogorskih kompanija i institucija koji su u razgovoru sa predavačicom Riittom Palaanen komentarisali i tražili odgovore na brojna pitanja iz ove značajne oblasti.