Mješovita slika vještina odraslih u zemljama OECD-a
Drugi ciklus istraživanja Programa za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih (PIAAC), kojeg je ovaj tjedan objavio OECD i koji je sufinanciran sredstvima Europske komisije, ispitivalo je sudionike iz 31 zemlje u području čitalačke pismenosti, matematičke pismenosti i prilagodljivosti u rješavanju problema u 2023. godini. Cilj Izvješća je pokazati kako razvoj i korištenje vještina može poboljšati izglede za zapošljavanje i kvalitetu života, kao i potaknuti gospodarski rast.
Što kaže izvješće? Baš kao i njegov prethodnik PISA, PIAAC pokazuje alarmantan trend smanjenja kompetencija diljem OECD zemalja. Štoviše, u prosjeku 18% odraslih nema niti najosnovnije razine znanja u bilo kojem od ispitivanih područja.
Čitalačka i matematička pismenost se smanjuju
Unatoč naporima koji se ulažu tijekom posljednjeg desetljeća kako bi se obrazovanje i osposobljavanje odraslih ojačali, vještine čitalačke pismenosti među odraslom populacijom u ispitivanim zemljama su u opadanju. Značajna poboljšanja u Europi zabilježena su samo u Finskoj i Danskoj, dok je pad zabilježen u Mađarskoj, Litvi, Poljskoj, Slovačkoj, Austriji, Češkoj i Francuskoj.
Rezultati matematičkih znanja nešto su pozitivniji s ukupno osam zemalja koje su poboljšale svoje rezultate - od zemalja EU-a to su samo Finska, Estonija, Danska i Nizozemska. Štoviše, većina zemalja zabilježila je nagli pad unutar više dobnih skupina.
Istraživanje također pokazuje da su se nejednakosti u vještinama između odraslih s najlošijim i najboljim rezultatima povećale unutar zemalja, posebice u pogledu pismenosti. Vještine su ključni pokretači zapošljivosti i plaća.
Prema OECD-u, ovi rezultati naglašavaju hitnu potrebu zemalja da se fokusiraju na cjeloživotno učenje, osiguravajući da sustavi obrazovanja i osposobljavanja budu prilagodljiviji rastućim zahtjevima i individualnim potrebama.
Ono što je još više zabrinjavajuće je da su padovi u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti bili posebno zapanjujući među najslabije obrazovanim skupinama odrasle populacije. To znači da se društveni jaz produbljuje, a najslabije obrazovane skupine društva zaostaju u razvoju vještina.
Kvalifikacije stečene visokim obrazovanjem imaju utjecaj
To se odražava u ulozi koju formalno obrazovanje ima u razvoju vještina tijekom života. Zapravo, ˝visokoobrazovani odrasli dosljedno u prosjeku postižu više ocjene od onih koji su ranije napustili obrazovanje˝.
Ipak ovo nije pisano pravilo. U zemljama s najboljim rezultatima poput Finske, maturanti stalno postižu bolje rezultate od osoba s visokim obrazovanjem u nekoliko drugih zemalja s lošijim rezultatima poput Litve ili Čilea. Taj jaz može biti rezultat sustavnih razlika u kvaliteti obrazovnih sustava, ali može ukazivati i na razlike u sustavima cjeloživotnog učenja.
Generacijsko nasljeđe: obrazovna postignuća roditelja i dalje su važna
Također postoji i generacijski aspekt razine vještina kod odrasle populacije u zemljama OECD-a. Iako obrazovanje može pomoći u smanjenju nejednakosti, ono se također može reproducirati i ojačati. Zapravo, PIAAC 2023. pokazuje da razlike u obrazovnim postignućima imaju tendenciju postojanja kroz generacije. Odrasli čiji roditelji imaju više razine obrazovanja postižu bolje rezultate od odraslih čiji roditelji imaju niže razine obrazovanja.
Cijelo izvješće ukazuje na mješovitu sliku: dok neke izvrsnosti i dalje postoje, većina OECD-ovih zemalja pokazuje stalan pad čitalačke i matematičke pismenosti te prilagodljivosti u rješavanju problema u odrasloj populaciji.
Razumijevanje nedostataka vještina u poduzećima
PIAAC-ov modul anketiranja poslodavaca istražuje prevladavanje i utjecaj nedostataka vještina u pet europskih zemalja: Mađarskoj, Italiji, Nizozemskoj, Portugalu i Slovačkoj i analizira kako poduzeća reagiraju kroz strategije kao što su predviđanje vještina, osposobljavanje i ciljano zapošljavanje. Više od jednog u tri poduzeća prijavljuje neusklađenost između vještina koje su im potrebne i onih koje posjeduju njihovi zaposlenici. Više informacija i podataka možete pronaći na stranici OECD-a.
