chevron-down chevron-left chevron-right chevron-up home circle comment double-caret-left double-caret-right like like2 twitter epale-arrow-up text-bubble cloud stop caret-down caret-up caret-left caret-right file-text

EPALE

e-Platforma za obrazovanje odraslih u Europi

 
 

Vijesti

Konferencija „Primjeri dobre prakse u procesu povezivanja srednjeg stručnog obrazovanja i privrede – iskustva i mogućnosti“

23/06/2017
Jezik: HR

 

„Za poboljšanje stručnog obrazovanja u Srpskoj neophodno je povećati obim praktične nastave i saradnje između privrednika i škola“, rekao je ministar prosvjete i kulture Republike Srpske dr Dane Malešević na konferenciji pod nazivom „Primjeri dobre prakse u procesu povezivanja srednjeg stručnog obrazovanja i privrede – iskustva i mogućnosti“.

Konferenciju je 21.6.2017., u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u Banjoj Luci,  organizovalo Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske u saradnji sa  Republičkom agencijom za razvoj malih i srednjih preduzeća, a u okviru realizacije programa „Prilika Plus“, koji podržava Vlada Švajcarske.

 

Cilj konferencije je, rekao je Malešević, da se, na osnovu uvida u međunarodna iskustva i primjere dobre prakse, identifikuju prednosti, nedostaci i mogućnosti sistemskog uključivanja preduzeća u provođenje praktične nastave u srednjem stručnom obrazovanju, a koja se izvodi van škole.

„Moramo stvoriti obrazovni sistem u kome će svi koji su u njega uključeni biti odgovorni za svoj dio posla i koji će doprinositi kvalitetu obrazovanja. Ne može se sva odgovornost prebaciti na škole, već svi moraju preuzeti dio odgovornosti da bi škola bila kvalitetnija i da bi radnik koji izlazi iz škole bio kvalitetniji", ocijenio je Malešević.

On je naglasio da Srpska ne može prepisati pozitivan primjer sistema Slovenije, ali da može na osnovu njihovih iskustava graditi svoj.

„Problem je što nismo koristili ni one mogućnosti, koje nam je pružao stari zakon i postojeći nastavni planovi i programi, jer da smo to koristili imali bismo bolje stanje“, ocijenio je Malešević.

On je pojasnio da je Ministarstvo angažovalo Centar za stručno obrazovanje Slovenije da im pomognu u nekim aktivnostima u narednom periodu.

„Na osnovu današnje razmjene iskustava, pripremićemo jednu veću konferenciju krajem septembra, da bi se izvršile promjene u stručnom obrazovanju“, najavio je Malešević.

On je naveo da je dovoljno pogledati službenu stranicu Zavoda za zapošljavanje Srpske da bi učenici znali kojih zanimanja ima previše, a kojeg kadra nedostaje, te da bi na osnovu tih podataka trebalo da odluče koju će srednju školu upisati.

„U evidenciji Zavoda nema nezaposlenih stolara, obućara, zavarivača. Postoji otpor prema određenim zanimanjima zbog čega treba mijenjati svijest ljudi da se obrazuju za ona zanimanja sa kojima će se zaposliti“, dodao je Malešević.

On je zaključio da se u Srpskoj mogu obrazovati djeca, koja će u svojoj zemlji moći naći zaposlenje.

Stručnjak iz oblasti obrazovanja Slovenije Elido Bandelj ocijenio je da je uticaj privrede na obrazovanje u Srpskoj premali, te da problem predstavlja nedostatak nadležne insitucije, koja bi o tome brinula, kao što je Centar za stručno obrazovanje u Sloveniji. On tvrdi da stručno obrazovanje, bez povezivanja sfere rada i obrazovanja ne može egzistirati.

„Uključili smo poslodavce u sve faze obrazovanja, planiranje, sastavaljanje nastavnih programa, a dio nastavnog plana se izvodi na verifikovanim radnim mjestima i kod verifikovanih mentora poslodavaca“, pojasnio je Bandelj.

On je naveo da je Slovenija počela raditi na procesu usklađivanja srednjeg stručnog obrazovanja sa potrebama privrede prije 20 godina, te da je tada 45 odsto mladih upisivalo gimnazije, a sada to čini manje od 35 odsto.

Direktor Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća Marinko Đukić smatra da se mora uticati na svršene osnovce da upisuju srednje stručne škole, kako bi se skratio njihov put od završetka školovanja do pronalaženja radnog mjesta.

Kao pozitivan primjer u Srpskoj, Đukić je naveo grad Prijedor, gdje više nisu tako atraktivni gimnazija, ekonomska i medicinska škola, već mašinska i elektro škola.

„Potrebno je što kvalitetnije provoditi proces praktične nastave kako bi poslodavci dobili što kompetenije svršene srednjoškolce i kako bi privreda postala konkurentnija“, dodao je Đukić.

 

Direktor Republičkog pedagoškog zavoda Predrag Damjanović ocijenio je da je obrazovni sistem u Srpskoj nedovljno uvezan sa privredom, te da je potrebno stimulisati poslodavce da učenicima omoguće praksu.

Profesorica Jovanka Dražić iz Poljoprivredno-prehrambene škole u Prijedoru predstavila je primjer dobre prakse u ovoj školi i ono po čemu su prepoznati u regiji, a to su proizvodnja sira, proizvodnja gljive bukovače, agrohemijska laboratorija za analizu zemljišta, proizvodnja rasada povrća, pekarska i ratarska proizvodnja.

Prema njenim riječima, 80 odsto svršenih učenika ove škole nastavlja rad na porodičnim poljoprivrednim imanjima, dok dio nastavlja studije ili pokreću vlastite biznise.

Share on Facebook Share on Twitter Epale SoundCloud Share on LinkedIn