European Commission logo
Create an account
News
Vijesti

Komisija pokreće rad na Europskoj godini vještina

Commission kick-starts work on the European Year of Skills

Nakon najave predsjednice Ursule von der Leyen u svom govoru o stanju Unije 2022., Komisija je danas usvojila svoj prijedlog da 2023. postane Europska godina vještina.

  • Zeleni i digitalni prijelazi otvaraju nove prilike za ljude i gospodarstvo EU. Posjedovanje relevantnih vještina osnažuje ljude da se uspješno  nose s promjenama na tržištu rada i da se u potpunosti uključe u društvo i demokraciju. To će  osigurati da nitko ne bude zakinut, a gospodarski  oporavak, kao i zelene i digitalne tranzicije društveno  pošteni i pravedni. Radna snaga s vještinama koje su tražene također doprinosi održivom rastu, dovodi do više inovacija i poboljšava konkurentnost tvrtki.

Međutim, trenutno više od tri četvrtine poduzeća u EU-u prijavljuje poteškoće u pronalaženju radnika s potrebnim vještinama, a najnovije brojke Eurostata pokazuju da se samo 37% odraslih redovito obučava. Indeks digitalne ekonomije i društva pokazuje da 4 od 10 odraslih i svaka treća osoba koja radi u Europi nemaju osnovne digitalne vještine. Osim toga, već 2021. 28 zanimanja, od građevinarstva i zdravstva do inženjerstva i informatike, imalo je deficit, što pokazuje rastuću potražnju za visokokvalificiranim i niskokvalificiranim radnicima. Također je niska zastupljenost žena u zanimanjima i studijima povezanim s tehnologijom, pri čemu su samo 1 od 6 IT stručnjaka i 1 od 3 diplomanta STEM-a žene.

Kako bi potaknule cjeloživotno učenje, države članice odobrile su društvene ciljeve EU-a 2030. prema kojima bi najmanje 60 % odraslih trebalo sudjelovati u obuci svake godine, čime su već predstavili svoj nacionalni doprinos ispunjavanju tog cilja. Ovo je također važno za postizanje cilja stope zaposlenosti od najmanje 78% do 2030. Digitalni kompas za 2030. postavlja cilj EU-a da bi do 2030. najmanje 80% svih odraslih osoba trebalo imati barem osnovne digitalne vještine, a trebalo bi ih biti 20 milijun zaposlenih ICT stručnjaka u EU-u, dok bi više žena trebalo poticati da preuzmu takve poslove.

Otkrijte sada Prijedlog ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o Europskoj godini vještina 2023.!

 

Europska godina vještina – jačanje konkurentnosti, sudjelovanja i talenta

Uz Europsku godinu vještina, u suradnji s Europskim parlamentom, državama članicama, socijalnim partnerima, javnim i privatnim službama za zapošljavanje, trgovačkim i industrijskim komorama, pružateljima obrazovanja i osposobljavanja te radnicima i tvrtkama zajedno, Komisija predlaže da se novi poticaj cjeloživotnom učenju putem:

Promicanje povećanih, učinkovitijih i uključivijih ulaganja u osposobljavanje i usavršavanje kako bi se iskoristio puni potencijal europske radne snage i podržalo ljude u prelasku s jednog posla na drugi.

Osigurati da su vještine relevantne za potrebe tržišta rada, također surađujući sa socijalnim partnerima i tvrtkama.

Usklađivanje težnji i skupova vještina ljudi s mogućnostima na tržištu rada, posebno za zelenu i digitalnu tranziciju i gospodarski oporavak. Poseban će se fokus staviti na aktiviranje većeg broja ljudi za tržište rada, posebice žena i mladih, posebice onih koji nisu u obrazovanju, zaposlenju ili osposobljavanju.

Privlačenje ljudi iz trećih zemalja s vještinama koje su potrebne EU, uključujući jačanje mogućnosti učenja i mobilnosti te olakšavanje priznavanja kvalifikacija.

Kako bi ispunila te ciljeve, Komisija će promicati mogućnosti usavršavanja i prekvalificiranja, na primjer isticanjem relevantnih inicijativa EU-a, uključujući mogućnosti financiranja EU-a, kako bi podržala njihovo prihvaćanje, provedbu i isporuku na terenu. Diljem EU-a također će se organizirati događaji i kampanje za podizanje svijesti kako bi se poduprlo međusobno učenje partnera u usavršavanju i ponovnom usavršavanju. Predložena godina također ima za cilj pomoći u daljnjem razvoju alata za istraživanje vještina i promicati alate i instrumente za veću transparentnost i lakše priznavanje kvalifikacija, uključujući kvalifikacije dodijeljene izvan EU-a.

Kako bi se osigurala koordinacija relevantnih aktivnosti na nacionalnoj razini, Komisija poziva države članice da imenuju nacionalnog koordinatora za Europsku godinu vještina.

 

EU inicijative za potporu razvoju vještina

Za Europsku godinu vještina možemo graditi na brojnim inicijativama EU-a koje su već u tijeku kako bismo podržali vještine i povećali njihovu primjenu, uključujući:

  • Europska agenda vještina okvir je za suradnju politike vještina EU-a i nastavit će pomagati pojedincima i poduzećima da razviju više i bolje vještine te da ih primjenjuju.
  • Kao dio Programa vještina, prema Paktu za vještine do sada se prijavilo više od 700 organizacija i uspostavljeno je 12 velikih partnerstava u strateškim sektorima s obećanjima da će pomoći u usavršavanju do 6 milijuna ljudi.
  • Strukturirani dijalog sa državama članicama o digitalnom obrazovanju i vještinama.
  • Komisija je također predložila nove inicijative za rješavanje nedostatka vještina u EU-u i poboljšanje suradnje na području migracija. Uvođenje EU fonda talenata i partnerstava talenata s odabranim trećim partnerima pomoći će uskladiti vještine kandidata za rad u Europi s potrebama tržišta rada. Ovo je ključni rezultat u okviru Novog pakta o migraciji i azilu.
  • Nova europska inovacijska agenda, usvojena u srpnju, predlaže glavnu inicijativu i niz radnji za stvaranje pravih okvirnih uvjeta za naše talente.
  • Europska strategija za sveučilišta, usvojena u siječnju, predlaže niz od 50 radnji koje su ključne za razvoj vještina visoke razine i budućnosti spremnih za širok raspon učenika, uključujući cjeloživotne učenike, kako bi postali kreativni i kritički mislioci, ljudi koji rješavaju probleme te aktivni i odgovorni građani.
  • Europska platforma za digitalne vještine i radna mjesta inicijativa je pokrenuta u okviru programa instrumenta za povezivanje Europe. Nudi informacije i resurse o digitalnim vještinama kao što je alat za samoprocjenu digitalnih vještina, kao i mogućnosti obuke i financiranja.
  • Koalicija EU za digitalne vještine i radna mjesta bavi se nedostatkom digitalnih vještina okupljajući države članice, socijalne partnere, tvrtke, neprofitne organizacije i pružatelje obrazovanja radi podizanja svijesti i poticanja organizacija na poduzimanje različitih radnji za poticanje obuke digitalnih vještina, kao što je davanje obećanja za jačanje digitalnih vještina.

 

Financiranje i pomoć EU za ulaganje u vještine

Dostupna su značajna sredstva EU-a i tehnička podrška za podupiranje ulaganja država članica u usavršavanje i prekvalificiranje, uključujući:

  • Europski socijalni fond plus (ESF+) s proračunom većim od 99 milijardi eura za razdoblje 2021. – 2027. glavni je instrument EU-a za ulaganje u ljude.
  • Instrument za oporavak i otpornost može podržati reforme i ulaganja država članica, uključujući područje vještina i radnih mjesta. U nacionalnim planovima oporavka i otpornosti koje su do sada odobrili Komisija i Vijeće, oko 20 % socijalnih izdataka posvećeno je "zapošljavanju i vještinama".
  • Program Digitalna Europa iznosi 580 milijuna eura za razvoj naprednih digitalnih vještina. Osigurava strateško financiranje i, među ostalim, podupire razvoj kvalificirane baze talenata digitalnih stručnjaka, dok u isto vrijeme unapređuje suradnju između država članica EU-a i dionika u digitalnim vještinama i poslovima.
  • Obzor Europa podupire vještine za istraživače, poduzetnike i inovatore, posebice kroz svoje aktivnosti Marie Skłodowska-Curie, Europsko vijeće za inovacije i Europski institut za tehnologiju.
  • Erasmus+ s proračunom od 26,2 milijarde eura podupire, između ostalog, osobni i profesionalni razvoj učenika, osoblja i institucija u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju kroz financiranje aktivnosti mobilnosti i partnerstva za suradnju diljem Europe. Također financira europska sveučilišta koja su pioniri u razvoju mikrokvalifikacija za obuku, usavršavanje i prekvalificiranje.

Dodatni programi koji mogu podržati razvoj vještina uključuju program InvestEU, Europski fond za prilagodbu globalizaciji za raseljene radnike, Europski fond za regionalni razvoj, Fond za pravednu tranziciju, Europske snage solidarnosti, Program za okoliš i klimatske akcije (LIFE), Fond za modernizaciju, Instrumenta tehničke potpore i Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju.

 

Članovi kolegija su rekli:

Izvršna potpredsjednica za Europu prikladnu za digitalno doba, Margrethe Vestager, izjavila je: „Vještine su ključne ako želimo raditi što želimo s tehnologijom. Upravljanje digitalnim životom - poput plaćanja računa, traženja dozvola za parkiranje itd. - zahtijeva znanje za nas kao građane. Stvaranje rješenja za društvo s tehnologijom koja nam pomaže u svakodnevnom životu zahtijeva stručnost. Odlučili smo se za ciljeve, sada je vrijeme za akciju. Europska godina vještina pomoći će nam da svoje napore usmjerimo na omogućavanje ljudima da uče.”

Potpredsjednik zadužen za promicanje našeg europskog načina života, Margaritis Schinas, izjavio je: „Naša je Unija područje slobode, vrijednosti, mogućnosti i solidarnosti jedinstveno u svijetu. Privlačenje ljudi s vještinama potrebnim za EU, uključujući olakšavanje priznavanja njihovih kvalifikacija, bit će ključni prioritet za Europsku godinu vještina. Nadalje, vještine stečene u Europi mogu se prenijeti u druge zemlje, a Europa može igrati snažnu ulogu u prijenosu znanja i novih znanja tamo gdje su najpotrebnija.”

Povjerenik za poslove i socijalna prava, Nicholas Schmit, izjavio je: „Vještine znače poslove – kvalitetne poslove. Tijekom Europske godine vještina imamo priliku povezati točke između obuke usmjerene na tržište rada i nedostatka radne snage. Kako bismo bili sigurni da je prijelaz na ugljično neutralno gospodarstvo uistinu pošten i uključiv, potrebna su nam golema i hitna ulaganja u vještine ljudi. Uvjeren sam da će 2023. kao Europska godina vještina imati značajan učinak u guranju naprijed revolucije vještina koja nam je potrebna u Europi.”

Povjerenica za istraživanje, inovacije, kulturu, obrazovanje i mlade, Mariya Gabriel, izjavila je: „Nadovezujući se na uspjehe Europske godine mladih 2022., sljedeća godina bit će usmjerena na opremanje ljudi relevantnim vještinama koje će zadovoljiti potrebe tržišta rada. Ovo ide ruku pod ruku s treningom. S Europskom godinom vještina podržat ćemo povećano, učinkovitije i inkluzivnije financiranje za prekvalificiranje i usavršavanje, kao i obuku, s ciljem da osiguramo da naši talenti razviju svoj puni potencijal.”

Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton izjavio je: „Snaga Europe leži u njezinom talentu, uključujući inženjere, istraživače i poduzetnike. Kako bismo postigli naše ciljeve Digitalnog desetljeća i Green Deala, želimo podržati naše tvrtke, posebno mala i srednja poduzeća, u zapošljavanju, obuci i zadržavanju talenata. Stvaramo partnerstva za vještine u industrijskim ekosustavima, od automobilske industrije, zrakoplovstva i obrane do turizma. Europska godina vještina učinit će ofenzivu europskih vještina još snažnijom.”

 

Sljedeći koraci

Europski parlament i Vijeće sada će raspravljati o prijedlogu Komisije, uzimajući u obzir mišljenja Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija.

 

Pozadinske informacije

Predsjednica von der Leyen predložila je u svom govoru o stanju Unije 2022. da 2023. postane Europska godina vještina kako bismo ojačali našu konkurentnost, bolje usmjerili svoja ulaganja, surađivali s tvrtkama i uskladili te potrebe s težnjama ljudi, kao i privukli talente na naš kontinent. Prijedlog za Europsku godinu vještina također je naveden u Pismu namjere o stanju Unije kao inicijativa za 2023. godinu.

 

Više informacija

Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini vještina 2023.

Web stranica – Vještine i kvalifikacije

Vijest preuzeta iz kutka za medije Europske komisije.

Login (12)

Želite li drugi jezik?

Ovaj je dokument također je dostupan i na drugim jezicima. Odaberite jedan od njih u nastavku.
Switch Language

Želite li napisati članak?

Ne ustručavajte se to učiniti!

Kliknite na donju poveznicu i napišite novi članak!

Najnovije rasprave

Online EPALE rasprava o kreativnosti i kulturi za društvenu koheziju

U srijedu, 7. prosinca, od 10 do 16 sati po srednjoeuropskom vremenu, EPALE će održati online raspravu o kreativnosti i kulturi za društvenu koheziju.

Više

Online diskusija: "strukovne prekvalifikacije i oblici usavršavanja: Poticanje međugeneracijske suradnje."

Sudjelujte u ovoj internetskoj raspravi u kojoj ćemo istražiti zašto i kako se moramo pomaknuti prema ponovnom osposobljavanju i usavršavanju u različitim sektorima ili dobnim skupinama.

Više

Future in our hands - results

WE want to share with others results of our two year long Erasmus+ VET project with title "Future in our hands".

Više