chevron-down chevron-left chevron-right chevron-up home circle comment double-caret-left double-caret-right like like2 twitter epale-arrow-up text-bubble cloud stop caret-down caret-up caret-left caret-right file-text

EPALE

e-Platforma za obrazovanje odraslih u Europi

 
 

Blog

Politika stručnog obrazovanja i osposobljavanja treba uvid stejkholdera

15/01/2018
by EPALE MONTENEGRO
Jezik: HR
Document available also in: EN FR RO NL

/hr/file/vet-finland-euVET Finland EU

VET Finland EU

Dobra politika stručnog obrazovanja predstavlja dobru socijalnu politiku u sopstvenom pravu. Iz tog razloga, politika stručnog obrazovanja treba da bude potkrijepljena ekspertizo niza socijalnih stejkholdera. Imajući ovo na umu, reforma stručnog obrazovanja u Finskoj predstavlja primjer iz kojeg se može učiti.

 

Politika stručnog obrazovanja i osposobljavanja nosi veliki udio

Razmišljajući o stručnom obrazovanju i osposobljavanju u zemljama članicama EU, koje okvirie politika na EU nivou treba da sagledamo kao vodiče za nacionalnu politiku?

Iz perspektive obrazovanja odraslih, to bi prvio bio okvir Obrazovanje & osposobljavanje (ET) 2020, zajedno sa Evropskom agendom za učenje odraslih.

Ali to nije sve. Inicijativa Putevi za nadgradnju vještina, osmišljena za pružanje podrške državama članicama da unaprijede vještine odraslih koji imaju nizak nivo pismenosti i osnovnih vještina, takođe je od značaja za stručno obrazovanje. Primjer ove jasne veze jeste skorašnji zalog vlade Francuske u u stručno obrazovanje i osposobljavanje, sa posebnim akcentom na nisko-kvalifikovanu populaciju – politika stručnog obrazovanja usklađena sa prioritetima inicijative Putevi za nadgradnju vještina.    

Isto tako, najskoriji neotkriveni okvir Evropski stub društvenih prava, ima svoje veze sa stručnim obrazovanjem i osposobljavanjem. Cilj ovog Stuba jeste podrška državama članicama u garantovanju socijalne zaštite, inkluzije i jednakog pristupa tržištu rada; on takođe omogućava bodovnu tablu socijalnih indikatora za praćenje ovih napora. Nacionalna politika stručnog obrazovanja i osposobljavanja zasigurno teži ka istim ciljevima: jednake prilike na tržištu rada, priznavanje, na primjer, porasta nesigurnog zapošljavanja i ekonomije “tezgi” širom Evrope.

Sve ovo znači da dobro osmišljena nacionalna politika stručnog obrazovanja i osposobljavanja ima pozitivne društvene efekte dalekog dometa, a nedostaci bilo kog nacionalnog sistema stručnog obrayovanja predstavljaju prepreku evropskim društvenim i obrazovnim prioritetima kao cjelini. Stoga, osmišljavanje politike stručnog obrazovanja treba da se oslanja na stanovišta brojnih socijalnih stejkholdera. Kao i kod bilo koje vrste obrazovanja, ulozi su veliki.

Finska: najveća reforma stručnog obrazovanja tokom decenija

Imajući u vidu ove uloge, predstojeća reforma stručnog obrazovanja u Finskoj je triler. Ova nordijska zemlja planira najveću reformu stručnog obrazovanja u 20 godina, koja će stupiti na snagu 2018. godine. Finansiranje, usmjeravanje, diplome i zakoni – sve će biti prerađeno.

Glavni iskazani cilj reforme jeste personalizovanje stručnog obrazovanja i osposobljavanja i jačanje njegovih veza sa tržištem rada. Ovo bi bilo urađeno, između ostalog, kroz povećanje obuke kod poslodavca, ponudom personalizovanog usmjeravanja (npr. Usmjeravanje naprednih učenika ka praktičnom obrazovanju kod poslodavca prije nego ka institucionalnom učenju) i izradom kvalifikacija koje su više zasnovane na kompetencijama.

Ovi nacionalni ciljevi usklađuju se sa evropskim ciljevima za unapređenje efikasnosti obrazovanja i smanjivanje stopa osipanja iz obrazovanja.

 

Pedagoški kvalitet stručnog obrazovanja mora biti obezbijeđen

Kako će se stručno obrazovanje više kretati ka radnom mjestu, zabrinutost je iskazana u pogledu kvaliteta stručnog obrazovanja. Radna mjesta nijesu primarno pedagoške institucije – kako će se zagarantovati kvalitetna ponuda? Ova zabrinutost je naročito izražena ako uzmemo u razmatranje odrasle polaznike stručnog obrazovanja sa njihovim prethodnim iskustvom u učenju i životnim iskustvima. 

Trebalo bi se nadati da radna mjesta neće morati da nose glavni dio pedagoške odgovornosti nakon reforme u Finskoj, makar ne bez čvrste podrške i tijesne saradnje sa značajnim stejkholderima, kao što su obrazovne institucije. Kakav god bio uspjeh reforme, promjena stručnog obrazovanja u Finskoj će biti primjer koji treba pratiti i iz koga treba učiti. Finska reforma predstavlja primjer potrebe za procesom osmišljavanja otvorene i inkluzivne politike.


Markus Palmen je novinar, pisac i audiovizuelni producent, kao i samostalni preduzetnik. Od avgusta 2017, on je EPALE tematski koordinator za politike. Markus je osam godina bio glavni urednik za Evropski časopis o cjeloživotnom učenju.

Share on Facebook Share on Twitter Epale SoundCloud Share on LinkedIn
  • Slika korisnika Graciela Sbertoli
    Thank you for an interesting overview, Markus. From the EBSN we are also following with interest all these current developments, maybe particularly the major reform in Finland. I wonder, from what you have studied, what sort of priority is given to basic skills in all the current policy development? Their place is quite clear in the Upskilling Pathways, but "has the penny dropped" when it comes to national policy?
  • Slika korisnika Graciela Sbertoli
    ... you are cordially invited to answer within our current discussion on Basic Skills and VET :-)