chevron-down chevron-left chevron-right chevron-up home circle comment double-caret-left double-caret-right like like2 twitter epale-arrow-up text-bubble cloud stop caret-down caret-up caret-left caret-right file-text

EPALE

e-Platforma za obrazovanje odraslih u Europi

 
 

Blog

U zdravom tijelu zdrav duh

06/08/2018
by Daria Mrsic
Jezik: HR

Danas je poznato da redovna fizička akivnost može doprinijeti mnogim pozitivnim promjenama i boljem funkcionisanju organizma u bilo kom životnom dobu i zato odmah odbacite predrasude da ste „prestari“ za to. Ipak, imajte na umu da se vaš program za vježbanje mora usredotočiti na vaše trenutne potrebe i sposobnosti. Naime, svi oblici fizičke veježbe nisu podjednako dobri za sve.

Starije osobe bi dnevno trebale biti aktivne najmanje 30 minuta. Program vježbi koje izaberete trebao bi biti usmjeren na dijelove koji su najviše podložni degenerativnim promjenama i povredama. To su kičma,  kukovi, koljena i ramena. Program bi trebao da sadrži vježbe snage, izdržljivosti i fleksibilnosti, ali i relaksacije i opuštanja. Treba biti oprezan i prilagoditi progrema vježbanja trenutnoj kondiciji pojedinca kako bi se izbjegle ozbiljne povrede. Preporučuje se i konsultacija sa ljekarom prije početka samih aktivnosti.

Svakodnevno hodanje malo bržim tempom predstavlja idealnu aktivnost u starijoj dobi. To je jedan od načina da se poboljša rad srca, poveća tonus mišića i postigne dobar nivo tjelesne pokretljivosti. Generalno, programi aerobnog karaktera poput hodanja, trčanja, plivanja i vožnje bicikla poboljšava ritmičke kontrakcije i relaksira mišiće, ali omogućava i bolji protok krvi kroz arterije. Sobna gimnastika i vježbe istezanja su izuzetno jednostavne i lako se pamte. Pogodne su za treću dob jer poboljšavaju fleksibilnost, cirkulaciju, smanjuju mišićnu napetost i održavaju pokretljivost u zglobovima. Joga, koja se izvodi polako, uz skoncentrisanost i svjesno izvođenje pokreta dovodi do povećanja snage, gipkosti i boljeg osjećaja ravnoteže u starosti.

Svaka osoba, bez obzira na starosnu dob, sposobna je za određenu vrstu fizičke aktivnosti. Bilo koja od navedenih aktivnosti, ukoliko se izvodi kako treba, na neki način poboljšava zdravlje, kako fizičko tako i mentalno. Opšte je poznato da postoje mentalne vježbe koje mogu da poboljšaju rad određenih područja mozga i unaprijede njegovu funkciju. Međutim, osim mentalnih vježbi i fizičke vježbe mogu da imaju sličan efekat. Pitate se „kako“?

Fizička aktivnost, pored toga što pokreće tijelo, isto tako je vrlo zahtevna i za mozak. Vježbanje aktivira ogroman broj neurona koji generišu i interpretiraju bezbroj poruka od strane nervnog sistema, kako bi se koordinisale kontrakcije mišiča, balans, funkcije organa i sve druge kompleksne radnje koje jedan trening zahtjeva.

Ljudski mozak ima sposobnost da stvara nove ćelije u toku našeg života. Ono što mu pomaže u ovome je ne samo mentalna aktivnost, već i fizička. Time što održavamo naš mozak i tijelo aktivnim, povećavamo kognitivne sposobnosti. Zapravo, kada vježbamo, povećavamo mogućnost da mozak napravi nove nervne ćelije, a kada u to uključimo i mentalne vežbe na taj način se između tih ćelija stvaraju veze gde se zapravo stvara memorija. Zato je važno napraviti kombinaciju ova dva faktora kako bi naš mozak bio zdraviji i takav ostao što duže.

Kada povećavamo aktivnost mozga, povećavamo i njegovu potrebu za nutrijentima. Mozak je veoma gladan organ, a neuroni nemaju mogućnost da samostlano talože energiju. Izvor energije kojim za naš mozak je glukoza iz krvi, odnosno šećer. Naučnici su nekada smatrali da je jedino ona hrana za neurone u mozgu. Danas se takođe zna da se oni pored toga oslanjaju i na energiju koju im mogu pružiti njihove komšije, ćelije koje se nazivaju akrociti astrociti. Ove ćelije sadrže glikogen koji se ponaša kao rezerva energije. Kada su neuroni gladni, uslijed eventualnog nedostatka glukoze u krvi, astrociti prolaze kroz jedan veoma kompleksan proces tako što razbijaju glikogen na način da se neuroni mogu njime nahraniti. Broj astracita koji čuvaju rezerve energije u sebi se povećava redovnim vežbanjem. Mozak koji ima veću količinu ovakvih rezervi je otporniji, oštriji i spremniji za različite kognitivne funkcije.

Redovna fizička aktivnost pozitivno utiče na funkcionisanje mozga i na druge načine. Vježbanje smanjuje pritisak u krvnim sudovima što preventivno deluje protiv mogućnosti dobijanja šloga . Neka istraživanja su pokazala da vežbanje, posebno vidu kardio treninga koji intenzivno podstiču cirkulaciju i rad znojnih zljezda razvojno utiče na hipokampus, dio mozga koji služi za verbalnu memoriju i učenje. Takođe, ubrzavanjem rada srca pumpamo više krvi u mozak, a samim tim i više kiseonika. Najveći konzumet kiseonika u tijelu je upravo mozak. Iako trenizi snage takođe podstiču cirkulaciju, kod ovakvih oblika treniga nisu se pokazali jednako dobri rezultati, mada je svakako savjet kombinovati ove aktivnosti.

Takodje, vežbanje se pokazalo kao dobar saradnik u borbi protiv stresa na više načina. Smanjuje nivo kortizola u mozgu koji se luči u stresnim situacijama i koji veoma negativno utiče na neurone. U toku vežbanja, kako bi se tijelo izborilo sa naporom, luči se serotonin, takozvani hormon sreće. Ovaj dobar osećaj koji se tom prilikom stvara umirujuće deluje na nervni sistem i opravlja raspoloženje. Zbog toga se vežbanje takođe navodi kao mehanizam koji ima izuzetno jako antidepresivno dejstvo, bilo da udarate u boksersku vreću ili trčite u parku. Jedanod najboljih vačina da se izborite sa stresom je svakako fizička aktivnost.

Trening, kada se obavlja redovno takođe poboljšava fokusiranost. Da bi smo obavljali vežbe pravilno, potrebno je da budemo maksimalno koncentrisano i na ono sto radimo i pokrete koje pravimo. Na ovaj način takve sposobnosti razvijamo tako da ih lakše možemo koristiti i u nekim drugim životnim situacijama.

Veza između fizičkog i mentalnog stanja je neraskidiva. Sigurno ste svi do sada već čuli izreku „u zdravom tijelu zdrav duh“. Kada uzmete u obzir sve što ste pročitali u ovom blogu, jasno je da je ova izreka potpuno vjerodostojna i zato nam svima, bez obzira na starosnu dob, predlažem da sve potencijalne dobre strane i koristi redovne fizičke aktivnosti iskoristimo što prije. Na nama je samo da nastojimo izabrati onaj sadržaj koji nećemo obavljati kao obavezu već kao istinsko zadovoljstvo.

 

 

 

Share on Facebook Share on Twitter Epale SoundCloud Share on LinkedIn