European Commission logo
Create an account
Blog
Blog

EPALE intervju: Marcella Milana o europskom pristupu individualnim računima za učenje i mikrokvalifikacijama

Preporuke Vijeća o individualnim računima za učenje i mikrokvalifikacijama nalaze se unutar dobro uspostavljene strategije za učenje i vještine.

Marcella Milana

 

U lipnju 2022. Vijeće EU usvojilo je preporuke o individualnim računima za učenje i o mikrokvalifikacijama. Ove su dvije inicijative izričito povezane jer nastoje povećati mogućnosti učenja i osnažiti odraslu populaciju potrebnim vještinama za suočavanje s prijelazima.

Kakav je politički i društveni okvir oko preporuka Vijeća o individualnim računima za učenje i mikrokvalifikacijama?

Preporuke Vijeća o individualnim računima učenja (ILA) i mikrokvalifikacijama (MC) odobrene su tijekom francuskog predsjedanja Vijećem EU, nakon početnog prijedloga Europske komisije. Ovaj prijedlog dolazi nakon dugog procesa, tijekom kojeg su njihove implikacije identificirane i testirane kroz studiju izvedivosti, barem za Vijeće o individualnim računima učenja. Također je testirana njihova adekvatnost da odgovore na izazove koje je, iako dugotrajna, pokazala pandemija COVID-19.

  • Međutim, da bismo razumjeli politički i društveni okvir u kojem su se te preporuke odvijale, moramo se vratiti barem deset godina unatrag, kada je Europa patila od globalne financijske krize 2008. godine. Dovoljno je podsjetiti da je tijekom prvog tromjesečja 2019.godine BDP Europske unije bio u velikom padu, a stope zaposlenosti počele su se smanjivati ​​nakon nekoliko godina uzlaznih trendova, iako uz značajne varijacije među državama članicama.

Ako pomno pratite razvoj europskih politika, lako ćete primijetiti kako su obrazovne politike doživjele preispitivanje, zajedno s prvim europskim odgovorima na učinke krize (desetljetna strategija Europa 2020.) ili stvaranjem novog makroekonomskog instrumenta (europski semestar). To se dogodilo kroz reviziju strateškog okvira za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju. Postavljen je prvi ikada mjerljivi europski cilj s obzirom na odraslu populaciju - da do 2020. 15% odraslih sudjeluje u učenju u svim državama članicama. Unatoč svemu tome, na prijelazu desetljeća (2016.) samo je 7 zemalja EU-28 ispunilo ovaj cilj, s prosjekom ispod 11%.

U tom su kontekstu sektorske politike zaživjele. EU je 2011. odobrila Europsku agendu za učenje odraslih, čiji su ciljevi bili omogućiti vidljivost učenju odraslih, ali i ojačati njegovu povezanost s europskom i nacionalnom razinom. To je omogućeno zahvaljujući stvaranju mreže nacionalnih predstavnika za provedbu Agende, kao i radne skupine za cjeloživotno učenje – među onima koji su ugledali svjetlo da podrže strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i trening.

U isto vrijeme, razvoj kompetencija doživio je posvećenu europsku politiku, uz odobrenje i Putova usavršavanja (2016.) i promicanja Nove agende vještina za Europu (2016.). Stoga ne čudi da je s Europskim stupom socijalnih prava za jamčenje jednakih mogućnosti i pristupa tržištu rada došao novi mjerljivi cilj za odraslu populaciju: da 60% svih odraslih svake godine bude uključeno u aktivnosti osposobljavanja do 2030.godine.

  • Pandemija COVID-19 predstavljala je novi šok za      europski politički i društveni sustav, sa značajnim utjecajem na razine zaposlenosti kao i na sudjelovanje u cjeloživotnom učenju. Također je istaknuo, među mnogim drugim stvarima, potrebu za usavršavanjem stanovništva, a posebno za opremanjem muškaraca i žena digitalnim vještinama: one uključuju sposobnost korištenja interneta, novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (digitalna pismenost), ali i sposobnost za pristup, analizu, izgradnju i procjenu poruka u različitim medijima (medijska pismenost).

U tom političkom i društvenom kontekstu smjer je bio dvojak. S jedne strane, provedena je posebna politika EU-a, pri čemu je Vijeće EU-a odobrilo novu Europsku agendu za učenje odraslih 2021.; s druge strane, novi instrumenti za potporu cjeloživotnom učenju stvoreni su zahvaljujući golemim resursima mehanizma za oporavak i otpornost.

Na kakve potrebe nastoje odgovoriti?

Vijeće o individualnim računima učenja i mikokvalifikacije nastoje odgovoriti na nekoliko potreba koje se preklapaju, a odnose se na poboljšanje kompetencija odrasle populacije kao i na njihovu zapošljivost.

Glavne prepreke za aktivno sudjelovanje odraslih u aktivnostima cjeloživotnog učenja su poznate i mogu se podijeliti u tri kategorije. Prije svega, vidimo "situacijske" prepreke, koje su posljedica životnih uvjeta kao što su nedostatak materijalnih i financijskih sredstava, te nedostatak vremena za posvećivanje aktivnostima učenja. Drugo, postoje "dispozicijske" prepreke koje se odnose na opći stav odraslih da se smatraju uspješnim pojedincima ako se odluče uključiti u aktivnosti učenja. Na kraju, tu su i “institucionalne” prepreke, koje uključuju nedostatak odgovarajuće ponude za ispunjavanje potreba i očekivanja učenja, kao i prisutnost praksi i/ili procedura koje sprječavaju sudjelovanje. I Vijeće o individualnim računima učenja i mikokvalifikacije imaju za cilj srušiti te prepreke.

Vijeće o individualnim računima učenja nastoje, prije svega, prevladati jednu od najvažnijih situacijskih prepreka: nedostatak financijskih sredstava za povećanje sudjelovanja u cjeloživotnom učenju. Ali ne završava ovdje. U mnogim državama članicama EU javni resursi – nacionalni i europski fondovi – već su dostupni za potporu učenju odraslih (na primjer, Europski socijalni fond). Ali često se ta sredstva daju tvrtkama, a ne građanima. Razmislimo, na primjer, o međuprofesionalnim fondovima u Italiji, gdje porezni novac tvrtki ide za podršku sektorskim planovima obuke. To znači da poduzeća moraju odlučiti tko će, među zaposlenicima, imati koristi od edukacije i koju će vrstu edukacije dobiti. To za mnoge stvara institucionalne prepreke.

  • Putem Vijeća o individualnim računima učenja, polaznici bi birali kamo i kako usmjeriti resurse i stoga bi odabrali kakvu će vrstu učenja uzeti u obzir za njihov osobni i profesionalni razvoj. U načelu, to bi trebalo imati pozitivan učinak na motivaciju za učenje i teoretski bi prevladalo neke od dispozicijskih prepreka.

Ciljevi mikrokvalifikacija su različiti. Mikrokvalifikacije bilježe kratka iskustva učenja i trebali bi putove učenja odraslih učiniti fleksibilnijim i modularnijim. U ovom slučaju cilj je prevladati još jednu od glavnih situacijskih prepreka učenju, a to je nedostatak vremena. Razmotrite ovo: dio povećanja skupova vještina i kompetencija, čak i onih profesionalnih, posljedica je dugih i dugotrajnih putova obrazovanja i osposobljavanja – na primjer, visokog obrazovanja. Za odrasle to može biti problematično jer zahtijeva često tešku ravnotežu između posla, života i učenja. Mogućnost sudjelovanja u kratkotrajnim – ali potvrđenim – iskustvima učenja ne samo da bi olakšala ovu ravnotežu, već bi i dodatno motivirala odrasle da posvete svoje vrijeme ciljanim aktivnostima koje bolje odgovaraju njihovim vlastitim potrebama učenja i prevladavaju dispozicijske i institucionalne prepreke.

 

Postoje li rizici u provedbi ovih preporuka?

Prepoznajući da preporuke odgovaraju temeljnim potrebama i, u načelu, pomažu u prevladavanju barem djelomičnih glavnih prepreka učenju kod odraslih, svakako postoje rizici u njihovoj provedbi.

Kada je riječ o Vijeću o individualnim računima učenja, unatoč tome što je riječ o novom instrumentu na europskoj razini, jednako kao što je nov za Italiju, slični alati postoje već više od 20 godina u nekoliko europskih zemalja (primjerice, u Velikoj Britaniji). U svjetlu prošlih iskustava, rizici provedbe uglavnom se odnose na mogućnost prijevara i loše informirano korištenje dodijeljenih resursa. U kojoj će se mjeri ovaj rizik suzbiti ovisit će o tome kako će građani raspodijeliti i potrošiti sredstva. Dodatni je rizik da će mikrokvalifikacije predstavljati još jednu institucionalnu prepreku, budući da bi prakse i postupci za njihovo učinkovito korištenje mogli obeshrabriti korištenje ili koristiti određenim kategorijama više nego drugima, budući da će Vijeće o individualnim računima učenja biti dostupno cijeloj odrasloj populaciji.

Kad je riječ o mikrokvalifikacijama, rizici su još više zabrinjavajući. Prije svega, potrebno je da iskustva učenja koja potvrđuju budu priznata od strane institucija za osposobljavanje, poslodavaca itd., kako bi se osiguralo da se mogu učinkovito potrošiti na puteve učenja ili na tržište rada. A to se nikako ne može odobriti. Zahtijeva se snažnu sinergiju između različitih entiteta, povrh zajedničke vizije. Štoviše, prekomjerna kvalifikacija već prožima mnoge sektore i radna mjesta; zbog toga mnoge odrasle osobe koje imaju prethodne certifikate neće vidjeti stvarne koristi u smislu, na primjer, povećanja plaće ili stručnog usavršavanja (ako su zaposleni) ili pristupa tržištu rada (ako su tražitelji posla).

Štoviše, vidimo rizik od fragmentacije znanja u malim, često neadekvatnim, dijelovima i iskustvima: ti fragmenti često nisu prikladni ili učinkoviti da dovedu do stvarnog procesa rasta u smislu kompetencija i vještina kako u njihovom profesionalnom životu tako i iskustvo u građanstvu.

 

 

______________________________________________

Marcella Milana je izvanredna profesorica općeg i društvenog obrazovanja na Odsjeku za humanističke znanosti, a od 2019. počasna profesorica obrazovanja odraslih na Sveučilištu Nottingham, School of Education (Ujedinjeno Kraljevstvo). Živjela je, radila i istraživala u Sjevernoj Americi (Sjedinjene Države), Latinskoj Americi (Argentina, Brazil) i Europi (Danska, Italija). Stručnjakinja za obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje, njezini istraživački interesi usmjereni su na obrazovne politike i upravljanje – na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini, te u komparativnoj perspektivi.

Želiš li sudjelovati u radionici s Marcellom Milanom?

 

Aligning skills and motivation for human-centred learning

Registrirajte se!

Login (5)

Želite li drugi jezik?

Ovaj je dokument također je dostupan i na drugim jezicima. Odaberite jedan od njih u nastavku.
Switch Language

Want to write a blog post ?

Don't hesitate to do so! Click the link below and start posting a new article!

Najnovije rasprave

Online EPALE rasprava o kreativnosti i kulturi za društvenu koheziju

U srijedu, 7. prosinca, od 10 do 16 sati po srednjoeuropskom vremenu, EPALE će održati online raspravu o kreativnosti i kulturi za društvenu koheziju.

Više

Online diskusija: "strukovne prekvalifikacije i oblici usavršavanja: Poticanje međugeneracijske suradnje."

Sudjelujte u ovoj internetskoj raspravi u kojoj ćemo istražiti zašto i kako se moramo pomaknuti prema ponovnom osposobljavanju i usavršavanju u različitim sektorima ili dobnim skupinama.

Više

Future in our hands - results

WE want to share with others results of our two year long Erasmus+ VET project with title "Future in our hands".

Više