chevron-down chevron-left chevron-right chevron-up home circle comment double-caret-left double-caret-right like like2 twitter epale-arrow-up text-bubble cloud stop caret-down caret-up caret-left caret-right file-text

EPALE

e-Platforma za obrazovanje odraslih u Europi

 
 

Blog

Osnovne vještine za aktivno građanstvo

19/03/2019
by EPALE MONTENEGRO
Jezik: HR
Document available also in: EN CS HU FR ET

Svijet istraživanja. Aktivni građani/građanke, učešće, društvene aktivnosti! Ova vizija aktivnog građanstva je nemoguća za neke grupe ljudi. Ranjivim grupama onih koji uče mogu nedostajati osnovne vještine da bi mogli učestvovati. Da bi obrazovanje odraslih riješilo ovaj problem, trenutne studije ukazuju na potrebu za uspostavljanjem ravnoteže između pojedinca i inkluzivnih ekoloških procesa, kao i za upostavljanjem ravnoteže njenih emocionalnih i funkcionalnih aspekata.

Maurice De Greef

Čini se da u današnjem društvu postoji tendencija da građanin treba da bude aktivan i da učestvuje u sve više društvenih aktivnosti kako bi našao odgovarajuće mjesto u društvu. Nekoliko zemalja koristi termin „parcitipativno društvo“ kako bi stimulisale građane da postanu aktivni.

Iako ovo djeluje kao jaka vizija, aktivno građanstvo se ne čini mogućim za svakog. Ljudi mogu postati ranjivi zbog okolnosti u društvu, propuštenih prilika u obrazovanju ili drugih ekoloških ili društvenih problema. Na primjer, odrasli koji imaju nizak nivo vještina pismenosti ili osnovnih vještina (pismenost, numerička pismenost, tehnologija) mogu da iskuse barijere ako žele da postanu aktivni građani.

To znači da se aktivno građanstvo ne može samo posmatrati kao sprovođenje novih projekata u susjedstvu ili aktivnošću u političkim pokretima i pružanju podrške drugima, već i u sposobnosti za učestvovanje u savremenom društvu na prvom mjestu.

Djelotvoran uticaj obrazovanja odraslih

U devet od deset zemalja širom svijeta, povećalo se znanje o uticaju obrazovanja odraslih. Pored toga, više od polovine zemalja je saglasno sa činjenicom da obrazovanje odraslih može imati uticaja na zapošljivost. Čini se da odrasla lica koja uče zauzimaju bolje mjesto u društvu nakon završetka kurseva obrazovanja odraslih, i formalnih i neformalnih. Drugim riječima, obrazovanje odraslih može podizati stopu socijalne inkluzije među ranjivim građanima/građankama. Na primjeri, ranjiva kategorija onih koji uče stiču bolje vještine poznavanja jezika, djeluju aktivnije u obližnjim sredinama, manje su izolovani i djeluju asertivnije (De Greef et al., 2012).

/hr/file/vulnerable-adults-education-mauricejpgvulnerable-adults-education-maurice.jpg

Izvan izolacije a u zajednici – cilj obrazovanja odraslih za ranjive građane/građanke./Foto: Börkur Sigurbjörnsso

Slično tome, odrasli koji uče dobijaju više samopouzdanja, doživljavaju lični napredak i imaju bolji kontakt sa ostalima. Kao bočni efekat za neke od njih, njihov trenutni status na tržištu rada će se unaprijediti nakon što se pridruže nekom kursu za obrazovanje odraslih. Na primjer, neko postane aktivniji u traženju posla, neki pronađu posao a neki postanu aktivni kao volonteri. Na kraju, odrasli koji uče djeluju kao da su boljeg fizičkog i fiziološkog zdravlja, a stopa zastupljenosti depresije opada.

Da sumiramo, nakon priključivanja kursevima obrazovanja odraslih, odrasli koji uče postaju više socijalno uključeni i aktivni u društvu. Međutim, šta ovo znači za ove odrasle?

Da bismo vam pomogli da razumijete detalje procesa načina na koji učenje unapređuje aktivno građanstvo i inkluziju, predstavljamo vam dvo-perspektivni okvir koji ilustruje ravnotežu između pojedinca i ekoloških procesa, i ravnotežu između emocionalnih i funkcionalnih procesa inkluzije. Ovakvo holističko razumijevanje motivacija za aktivno građanstvo može biti od pomoći stručnjacima u obrazovanju odraslih da nastave sa aktiviranjem ranjive kategorije ljudi.

Social inclusion as an interpretation of active citizenship

In order to describe social inclusion as an outcome of education, two perspectives have to be taken into account (De Greef et al., 2012).

The first perspective or process of inclusion refers to the balance between the importance of the individual and the social environment (family, neighbors, colleagues, etcetera) and the second perspective refers to the balance between emotionality and functionality.

Prva perspektiva: Pojedinac-društvo

Prvo, naše ponašanje se određuje kroz interakciju između naših individualnih potreba i promjenljivog socijalnog okruženja. S jedne strane, okruženje može biti odlučujući faktor u bihejvioralnoj promjeni. S druge strane, pojedinac je sposoban da napravi svoje izbore i odluči o sopstvenim budućim planovima.

Druga perspektiva: Emocionalni-funkcionalni procesi

Drugo, ranjiva lica se mogu pridružiti programima obrazovanja odraslih tako što ih različiti faktori motivišu. Oni mogu željeti da povećaju kontakte sa ostalima kako bi pervazišli usamljenos (emocionalna perspektiva) ili, na primjer, da povećaju svoje znanje o korišćenju interneta (funkcionalna perspektiva). U ovom kontekstu, socijalna inkluzija se može posmatrati kao da se suočava sa funkcionalnim problemima (kao što je čitanje pisama) i socijalnim problemima (kao što je kontaktiranje susjeda) u svakodnevnom životu.

Slika 1 prikazuje kombinaciju navedene dvije perspektive o socijalnoj inkluziji. Kao rezultat toga, mogu se izvdvojiti četiri procesa socijalne inkluzije: (a) aktivacija, (b) internalizacija (kada ste zadovoljniji sobom i kada se osjećate bezbjednije), (c) učešće i (d) povezanost.

/hr/file/maurice-vulnerable-adult-education-figure-1-finaljpgmaurice-vulnerable-adult-education-figure-1-final.jpg

U ovom kontekstu, aktivacija i učešće se mogu posmatrati kao procesi za povećanje funkcionalnog znanja, vještina i stavova za suočavanje sa problemima u svakodnevnom životu. Jedan primjer aktivacije jeste organizovanje i čitanje pošte (na individualnom nivou), a primjer učešća je posjeta doktoru (u kontaktu sa okruženjem). S druge strane internalizacija i povezivanje su procesi kojima se opisuje povećanje emocionalnih nagrada uz, s jedne strane, veću asertivnost (na individualnom nivou) i, s druge strane, dobijanjem više ličnih kontakata (u kontaktu sa okruženjem).

Holistički pristup

Donosioci odluke politika i društvo moraju razumjeti da promovisanje aktivnog građanstva takođe znači i promovisanje osnovnih vještina i socijalne inkluzije. Obrazovanje odraslih ima veliko iskustvo u ovoj oblasti i ima potencijal da bude značajan pokretač za ranjive grupe da postanu aktivni građani u različitim domenima života.

Za tu ulogu u budućnosti, obrazovanje odraslih samo po sebi treba da obuhvati dvije perspektive za povećanje aktivnog građanstva. Ovo obuhvata razumijevanje ravnoteže između značaja pojedinca i okruženja, kao i značaja ravnoteže između emocionalnosti i funkcionalnosti – kao i pronalaženje načina za sprovođenje tog razumijevanja u aktivnosti učenja osnovnih vještina koje imaju za cilj povećanje socijalne inkluzije među odraslima koji uče.

Ovaj blog je prvi put objavljen u časopisu ELM.

Autor: Maurice De Greef. 

/hr/file/fotomauricedegreefjpegfoto_maurice_de_greef.jpeg

 

 

Maurice de Greef je "profesor koji ispituje efekte niskokvalifikovanih i nepismenih lica u procesu učenja" na Univerzitetu Vrije u Briselu, doktorsku tezu je odbranio u oblasti obrazovnih nauka sa specijalnim fokusom na obrazovanju odraslih u smislu socijalne inkluzije. On je vođa projekta, istraživač i trener u lokalnim, regionalnim i evropskim proejktima za inoviranje sredina za učenje, strateškog donošenja odluka u obrazovanju odraslih i izradi strategija za pristup (ranjivim) licima koja uče. Email: ricedegreef@gmail.com

 

 

 

 

Reference

Bandura, A. (2001). Društvena kognitivna teorija. Godišnji pregled psihologije, (52). J. W. Santrock (2008). Razvoj životnog vijeka. Njujork: McGraw-Hill, 46 – 47.

Bandura, A. (2004). Ka psihologiji ljudske djelatnosti. Dokument prezentovan na sastanku Američkog društva psihologa, Čikago. In J. W. Santrock (2008). Razvoj životnog vijeka. Njujork: McGraw-Hill, 46 – 47.

Bandura, A. (2006). Postajanje globalnim uz socio-kognitivnu teoriju: Od prospekta do profita. In S. I. Donaldson, D. E. Berger & K. Pezdek (Eds.), Uspon primijenjene psihologije: nove granice i nagrađivačke karijere. Mahwah, NJ: Erlbaum. In J. W. Santrock (2008). Razvoj životnog vijeka. Njujork: McGraw-Hill, 46 – 47.

Berkman, N.D., DeWalt, D.A., Pignone, M.P., Sheridan, S.L., Lohr, K.N., Lux, L., Sutton, S.F., Swinson, T. & Bonito, A.J. (2004). Ishodi pismenosti i zdravlja. Rockville, MD: Agencija za istraživanje i kvalitet u oblasti zdravstvene njege.

De Greef, M., Segers, M., Nijhuis, J. & Lam, J.F. (2014). Impact onderzoek taaltrajecten Taal voor het Leven door Stichting Lezen & Schrijven op het gebied van sociale inclusie en leesvaardigheid Deel A. Maastricht: Univerzitet u Mastrihtu.

De Greef, M., Segers, M. & Verté, D. (2012). Razumijevanje efekata programa obrazovanja za ranjive grupe o socijalnoj inkluziji kao dio kontinuiranog obrazovanja. Studije u oblasti kontinuiranog obrazovanja. DOI: 10.1080/0158037X.2012.664126.

De Greef, M., Verté, D. & Segers, M. (2012). Evaluacija ishoda programa cjeloživotnog učenja za socijalnu inkluziju: fenomenografsko istraživanje. Međunarodni žurnal cjeloživotnog obrazovanja. DOI: 10.1080/02601370.2012.663808.

Endler, N., S. & Magnusson, D. (1976). Ka interaktivnoj pshologiji ličnosti. Psihološki bilten, 83, 956 – 974.

Krueger, R. F., South, S., Johnson, W. Iacono, W. (2008). Nasljednost ličnosti nije uvijek 50%: interakcije u genetskom okruženju i korelacije između ličnosti i roditeljstva. Žurnal ličnosti, 76, 1485 – 1522.

Lupi, C. De Greef, M., Segers, M. & Verté, D. (2011). Da li obrazovanje odraslih pravi razliku? Mastriht: EDAM.

Markus, H. & Nurius, P. (1986). Possible selves. American Psychologist, 41, 954 – 969. In S. Krauss Whitbourne (2005). Razvoj odraslih & starenje: Biopsihološke perspektive. Hoboken: John Wiley & Sons, Inc., 259.

Nye M. & Hargreaves, T. (2009). Istraživanje socijalne dinamike proekološke bihejviorističke promjene: komparativna studija procesa intervencije kod kuće i na poslu. Žurnal industrijske ekologije, izdanje 14 (1), 137.

UNESCO Institut za cjeloživotno učenje. (2016). Treći globalni izvještaj o učenju i obrazovanju odraslih: Uticaj učenja i obrazovanja idraslih na zdravlje i dobrostanje; zapošljavanje i tržište rada, i socijalni, građanski i zajednički život. Hamburg: UNESCO Institut za cjeloživotno učenje.

Share on Facebook Share on Twitter Epale SoundCloud Share on LinkedIn