chevron-down chevron-left chevron-right chevron-up home circle comment double-caret-left double-caret-right like like2 twitter epale-arrow-up text-bubble cloud stop caret-down caret-up caret-left caret-right file-text

EPALE - Aikuiskoulutuksen eurooppalainen foorumi

Blogi

Dijabetes kao nasledna ili bolest modernog načina života

07/04/2016
, Jelena Bojovic
Kieli: HR

 

"Svaki osmi osoba u Crnoj Gori ima dijabetes"

                Izgradnja zdrave ličnosti je cjeloživotni proces. Svaka ličnost se jednim dijelom izgrađuje kroz sistemsko obrazovanje (organizovano učenje) i cjeloživotno učenje kao nenamjerno, spontano i neorganizovano učenje. Zdravu ličnost prate zdrave životne navike, ostvarenost individualnih potencijala u mjeri koja ga po tome definiše kao pojedinca koji ima aktivnu i pozitivnu ulogu u društvu, i u svojoj zreloj dobi. Potreba za kvalitetnim obrazovanjem kako mladih tako i odraslih se danas sa više aspekata nameće kao nužnost jer podaci koji slijede ukazuju na veliki raskorak između ciljeva kojima se teži i rezultata koji se dobijaju. Primarni cilj je izgradnja ličnosti koja svjesno vodi brigu o svom zdravlju, kao osnove za svaku dalju izgradnju.

                U susret Svjetskom danu zdravlja 7. Aprila, koji je ove godine posvećen dijabetesu u Crnoj Gori biće organizovani različiti skupovi. Dijabetes danas predstavlja oboljenje koje je u stalnom porastu kao posledica modernog stila življenja. Prema procjeni Internacionalne dijabetološke Federacije( http://www.idf.org/regions/europe ) Crna Gora zauzima drugo mjesto u Evropi po zastupljenosti oboljelih od dijabetesa među stanovništvom koje je starije od dvadeset godina, odnosno, u Crnoj Gori od osam odraslih osoba jedna ima dijabetes.

                Vaspitno - obrazovne institucije dobrim dijelom predstavljaju mjesto za podizanje svijesti o zdravom načinu života, bazu koja vodi brigu o informisanosti građana svih uzrasta. Edukacija stanovništva je polazni osnov u prevenciji dijabetesai uz sporvođenje sveobuhvatnog istraživanja o uticaju stepena obrazovanja i nezaposlenosti na porast broja oboljelih od dijabetesa u Crnoj Gori predstavljalo bi kvalitetnu smjernicu za njihovo smanjenje. Sve veći porast stope siromaštva i nezadovoljstva na ličnom i profesionalnom planu, doprinosi povećanju stresa kao jednog od glavnih uzroka razvoja ove bolesti.

                Dijabetes kao bolest može biti nasljedne, ali ja bih da vam skrenem pažnju više na stečene bolesti dijabetesa. Nedostatak informacija, loše primjere okruženje, ogroman stres i loše navike svakako doprinose i promoviše razvoj bolesti.

                Nakon usvajanja nastavnog programa “Zdravi stilovi života” od strane Savjeta za opšte obrazovanje koji je uveden u formalni kurikulum u okviru izbornog predmeta u osnovnim školama i gimanizajama, još uvijek se čeka izrada nastavnog programa za srednje stručne škole. Nameće se pitanje zbog čega kao izborni a ne redovni predmet? Dali su djeca dovoljno zrela da procijene važnost izbora ovog predmeta i da li je tu već izgubljena osnova za dalje zdravstveno obrazovanje čovjeka? Ako život današnjice već sada nameće posledice u vidu porasta oboljelih, bavljenje uzrokom zarad zdravije budućnosti odraslih treba da bude prioritet. Stoga zaobilaženje osnovnog obrazovanja u okvirima izbornog predmeta ove tematike, stavlja pred odraslog čovjeka poteškoće u daljem cjeloživotnom učenju. Ono što nameću životne navike odraslog čovjeka “brzog“ načina života, nijesu ni u kojoj mjeri dobar primjer i uzor za preslikavanje koji polazi iz porodice i koji preuzimaju djeca. Taj teret moraju preuzeti obrazovne institucije i kroz formalne oblike obrazovanja ukazivati na greške.

                Podatak da je u Crnoj Gori svaka osma osoba oboljela od dijabetesa, svakako, crveno je svijetlo kako za zvanične instituciji tako i zacjelokupnu stručnu javnost. Neophodnost izrade novih strategija, obaveznih redovnih programa usmjerenih na razvoj zdravog čovjeka tj. uspješnog i obrazovanog čovjeka se nameće kao obaveza.

                Želim da ukažem i istaknem na neophodnost uvođenja nastavnog programa “Zdravi stilovi života” u redovan program stručnog obrazovanja jer smatram da “ izrađen međupredmetni program, čiji je cilj da se predavači animiraju da primijenjuju različite metode i stvaraju takve nastavne situacije u kojima  će učenici preispitivati svoje stavove i praktikovati različite životne vještine, a sve to u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja”, nije dovoljan doprinos načinu očuvanja zdravlja.

                Obradom ove teme dati su osnovni podaci koji su u dovoljnoj mjeri alrmantni da sami po sebi predstavljaju podstrek da se sve institucije  povežu I daju svoj maksimamlni doprinos, prije svega, u sprovođenju aktivnosti o podizanju svijesti opšte javnosti o važnosti prevencije dijabetesa, I razumijevanja problema sa kojima se suočavaju osobe oboljele od ove bolesti.

Share on Facebook Share on Twitter Epale SoundCloud Share on LinkedIn