chevron-down chevron-left chevron-right chevron-up home circle comment double-caret-left double-caret-right like like2 twitter epale-arrow-up text-bubble cloud stop caret-down caret-up caret-left caret-right file-text

EPALE - E-Plattform für Erwachsenenbildung in Europa

Blog

Transfer znanja, dijeljenje iskustava, učenje od drugih. Od njemačkog ProfilPASS-a do Pasoša kompetencija u zemljama Zapadnog Balkana

08/05/2020
von Amra Muratovic
Sprache: HR
Document available also in: DE EN

Vrijeme potrebno za čitanje ca. 13 minuta – pročitajte, lajkajte, komenetarišite.


Ljudi često mogu i znaju mnogo više, nego što vjeruju. Ovo važi posebno za ona znanja i umijeća koja su savladali i usvojili van školskih klupa. Ovdje se, na primjer, ubrajaju ona znanja i umijeća usvojena tokom nekog volonterskog djelovanja, tokom posvećivanja vremena svojim hobijima ili porodici, a posebno znanja i umijeća koja su usvojena tokom savladavanja nekih izazovnih situacija u životu. Od 2006. godine u Njemačkoj postoji ProfilPASS (pasoš profila), uz pomoć kojeg ljudi mogu sistematski prikazati ono što su naučili tokom svog života. U ovoj potrazi za vlastitim snagama podržavaju ih stručni i obučeni savjetnici i savjetnice. Na kraju tog procesa osobe ne dobiju samo bilans svojih kompetencija, nego iz njega izlaze osnaženi i sposobni da bolje planiraju svoju budućnost. Od 2006. godine do danas preko 300.000 osoba u Njemačkoj koristilo je ProfilPASS za identifikaciju svojih jačih strana.

Zahvaljujući projektima u oblasti međunarodne saradnje i razvoja kao i aktivnostima Servisnog centra za ProfilPASS u njemačkom Institutu za obrazovanje odraslih (DIE) ProfilPASS postao je poznat i van granica Njemačke. 

Uz podršku njemačke vlade putem GIZ-a (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH) i zahvaljujući izuzetnom angažmanu koleginica i kolega uposlenih u GIZ-u u Bosni i Hercegovini ProfilPASS je odlično etabliran i u nekoliko zemalja Zapadnog Balkana. U nastavku ovog teksta Amra Muratović (GIZ) i Brigitte Bosche (DIE) pišu o tome kako i zašto je uspio ovaj transfer i šta su obje partnerske strane naučile tokom zajedničkog rada i saradnje.

 

Kako je sve počelo?

Amra Muratović: Moja zemlja, Bosna i Hercegovina, u toku transformacijskih procesa, a posebno u odnosu na evropske integracije susreće se sa velikim ekonomskim i socijalno-političkim izazovima. S jedne strane, na tržištu rada dosta je visoka stopa nezaposlenosti (39%, 2019. godina), a sa druge strane, postoji nedostatak kvalificirane radne snage. Odliv radne snage još je jedan od izazova sa kojima se susreće Bosne i Hercegovina. Obrazovni sistem nije orijentisan na potrebe tržišta rada ni na zahtijeve koji pred njega postavlja proces globalizacije i moderna ekonomija. Dodatno, veliki broj građana, upravo zbog posljedica rata (1992-1995.) imaju dosta nizak stepen obrazovanja ili nemaju završenu školu. Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini je decentraliziran i podijeljen na entitetske i kantonalne nadležnosti. Postoji odjel za obrazovanje pri Ministarstvu civilnih poslova na državnom nivou, kao i obrazovna ministarstva na entitetskim nivoima (Federacija BiH i Republika Srpska), te deset kantonalnih Ministarstava za obrazovanje u Federaciji BiH. Stoga su zakonodavni procesi i procesi razrade i usvajanja strategija na državnom nivou izuzetno teški i izazovni.     

 

Da bi se smanjio ovaj jaz između ponude i potražnje na tržištu rada i da bi se poboljšala zapošljivost radne snage, organizacija za koju radim, GIZ (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit), kroz različite projekte i programe podržala je u periodu između 2011. i 2019. godine inicijative orijentisane ka potrebama odraslih osoba na tržištu rada. Konkretna inicijativa o kojoj će biti riječi u nastavku, nije se odnosila i koncentrisala na sticanje formalnih diploma i kvalifikacije, nego pokušaj unapređenja priznavanja vještina i kompetencija koje ljudi stiču u najrazličitijim sferama života - kroz neformalno i informalno učenje.   

Ovakav koncept identificiranja i procjenjivanja informalno stečenih vještina i kompetencija jako me se dojmio jer, i ja pripadam generaciji osoba koja je tokom rata u Bosni i Hercegovini morala dijelom prekinuti svoje školovanje. Samo zahvaljujući velikom ličnom angažmanu i motivaciji uspjelo mi je da nakon rata nastavim sa školovanjem. 

 

Zašto smo se u Bosni i Hercegovini odlučili za ProfilPASS ?

Amra Muratović: Kada sam 2010. godine tokom jedne pretrage o procesima priznavanja informalno stečenih kompetencija gotovo sasvim slučajno pronašla njemački ProfilPASS, ostala sam satima ispred svog računara čitajući o njegovom nastanku, namjeni i mogućnostima. Sjećam se da sam tada pomislila: „Ovakav alat bio bi savršen za moju zemlju, za Bosnu i Hercegovinu...“ Tada nisam slutila da će deset godina kasnije ProfilPASS biti dobro etabliran u tri zemlje Zapadnog Balkana. Nisam slutila ni da ispred mene stoje profesionalno vrlo ispunjene, ali i izazovne godine u kojima ću izuzetno aktivno biti uključena u izgradnju ProfilPASS-sistema u Bosni i Hercegovini, u Srbiji i na Kosovu.    

Za nas u GIZ-u ProfilPASS bio je idealan instrument za prevazilaženje paradoksa u kojem postoji manjak kvalifikovane radne snage, a istovremeno postoji i velika nezaposlenost. Uz pomoć ovog alata nezaposlene osobe i mladi ljudi dobijali su šansu da identificiraju svoje sposobnosti i naprave bilans svojih stvarnih vještina i kompetencija i da se tako u promišljanju o samima sebi ne oslanjaju samo na diplome stečene kroz formalno obrazovanje. ProfilPASS nudi mogućnost da se neformalno i informalno učenje najprije shvate kao neodvojivi dio biografije, a potom počnu i cijeniti. Izuzetno usko povezana sa tim je i promjena paradigme unutar obrazovnog sistema, odnosno orijentacija ka kompetencijama umjesto kvalifikacijama, sadržajno i praktično bavljenje nastavom, što posljedično utiče i na tržište rada i na poslodavce. Ovi potonji se moraju odlučiti da li će prijave za radno mjesto procjenjivati na osnovu kvalifikacija, koje dolaze iz zastarjelog i nakon rata dosta korumpiranog obrazovnog sistema ili na osnovu stvarnih kompetencija potencijalnih uposlenika za koje oni nemaju diplomu ili certifikat.  

 

Šta smo zapravo radili u Bosni i Hercegovini sa ProfilPASS-om?

Amra Muratović: Dugogodišnja iskustva i istraživanja GIZ-a u oblasti transfera dobrih praksi pokazuju da jedan proizvod koji dobro funkcioniše u jednoj zemlji ne mora da bude koristan za ljude u drugoj zemlji. U oblastima u kojima smo planirali implementirati ProfilPASS-a postojale su velike razlike između sistema u Bosni i Hercegovini i Njemačkoj – različit način sticanja kvalifikacija radne snage, različito strukturirano tržište rada i u velikoj mjeri, tada na samom početku našeg rada, nekorištenje pojma kompetencija u obrazovnom sistemu. 

Zbog toga je od samog početka bilo jasno da samo prevođenje i jezičko prilagođavanje instrumenta neće biti dovoljno, nego će biti potrebno i prilagođavanje pitanja i biografskih primjera u ProfilPASS-u u skladu sa ekonomsko-političkim i društvenim kontekstom Bosne i Hercegovine. Kako bi novi instrument bio prihvaćen i korišten od strane budućih savjetnika, mi u GIZ-u smo već na početku u ovaj proces prilagođavanja uključili veliki broj važnih institucija i aktera.  

   

Izuzetno heterogena radna grupa (vidi informacije na dnu članka) radila je na prilagođavanju instrumenta i razvila je od marta 2012. do augusta 2013. godine nekoliko verzija instrumenta za bosansko-hercegovačko tržište. Svaka verzija isprobana je u savjetovanju sa fokus grupama u nekoliko navrata, evaluirana i dalje razvijana, dok nismo došli do konačne forme instrumenta za BiH. Svaki put kad bismo stajali pred nekim novim izazovom, telefonski sam se savjetovala sa Brigitte. Pitala sam je o njenim iskustvima u Njemačkoj i uvijek sam tokom naših razgovora, pored dobrih ideja, dobijala i novu, pozitivnu energiju za nastavak rada.     

 

Brigitte Bosche: Nakon što smo se krajem 2012. kratko upoznali tokom jedne Amrine posjete našem Institutu, uglavnom smo se razmjenjivali telefonskim putem ili putem emaila o procesu prilagodbe ProfilPASS-a u Bosni i Hercegovini. Moja savjetnička iskustva mnogo su mi pomogla prilikom ovog procesa razmjene. Baš iz sistemskog savjetovanja znam koliko su važna pitanja prilikom potrage za rješenjima, i znam da se u ovakvom procesu savjetovanja i razmjene – jednako kao i u savjetovanju sa ProfilPASS-om – zapravo radi o oslanjanju na vlastite resurse, odnosno na resurse direktnih učesnika procesa. Pitala sam Amru, na primjer, šta je ono što već dobro funkcioniše, različite perspektive heterogene radne grupe sam uvijek hvalila i naglašavala koliko su bitne, ali sam ih i često podsjećala da u svom radu razmišljaju orijentisano ka cilju, a da ne traže uzroke zašto nešto nije funkcionisalo u prošlosti. Amrino oduševljenje instrumentom bilo je od samog početka veliko i održalo se do današnjeg dana. Uspijevalo joj je da i meni ukaže na nove perspektive i mogućosti korištenja ProfilPASS-a sa različitim ciljnim grupama. Kada smo 2013. godine mi dobili naš prvi EU-projekat KISS (vanjski link) u okviru kojeg samo transferirali ProfilPASS u druge zemlje, pozvali smo Amru na prvi sastanak projektnih partnera. Tokom sastanaka Amra nije krila svoje oduševljenje instrumentom, pričala je o svojim iskustvima iz Bosne i Hercegovine, što je bila dodatna i trajna motivacija za cijelu grupu i sve partnere u projektu.

Amra Muratović: Nakon gotovo dvije godine razvojnog rada, konačno smo u oktobru 2013. godine imali u rukama Pasoš kompetencija, kako smo u Bosni i Hercegovini nazvali njemački ProfilPASS.

Savjetovanje i praćenje osoba su izuzetno bitni dijelovi sistema Pasoša kompetencija. U Njemačkoj osobe koje imaju prethodno obrazovanje za savjetnički posao ili mogu dokazati da su prikupili dovoljno iskustva radeći kao savjetnici, imaju dodatnu edukaciju u trajanju od nekoliko dana i na taj način se kvalificiraju za savjetnike za ProfilPASS. U bosansko-hercegovačkom sistemu obrazovanja ne postoji formalna edukacija za sistemske savjetnike, tako da smo se susreli sa izazovom kako budućim savjetnicima pored osnova samog Pasoša kompetencija prenijeti i osnove sistemskog savjetovanja. 18 osoba koje su učestvovale u radu radne grupe i radile na prilagođavanju Pasoša kompetencija za Bosnu i Hercegovinu i koje su u tom momentu bile nukleus znanja o ovom instrumentu i savjetovanju, živjele su i žive u različitim dijelovima države. Naša projektna dinamika, s druge strane, predviđala je da već u proljeće 2014. započnemo sa obukama za nove savjetnice i savjetnike za Pasoš kompetencija. Stoga smo u rekordnom roku razvili online forum, zatvoren za javnost, i počev od oktobra 2013. godine pa narednih šest mjeseci intenzivno zajednički radili na razvoju obuka i materijala za učenje.

Nakon ovog, za Bosnu i Hercegovinu pionirskog, uvođenja korištenja novih i online medija u proces razvoja materijala za učenje i obuka, u aprilu 2014. godine imali smo razvijenih 5 modula obuke za buduće savjetnike i savjetnice za Pasoš kompetencija, napisali smo dva priručnika za savjetnike i izradili i toolkit (pomoćne materijale) za savjetovanje. Opet smo se i ovdje mogli osloniti na savjetovanje sa Brigitom i koristili smo ga, pa smo profitirali iz njenih iskustava sa ranijih obuka za njemačke savjetnike za ProfillPASS.   

U maju 2014. u pet različitih bosansko-hercegovačkih gradova ponudili smo obuke za 74 osobe u okviru pet izrađenih modula. Do decembra 2017. u Bosni i Hercegovini uslijedile su obuke za dalje grupe zainteresovanih osoba i pri svakoj novoj obuci prikupljali smo iskustva, analizirali povratne informacije i evaluacije učesnika, prilagođavali metode i revidirali naše materijale i adaptirali module obuka tako da učesnicima pružimo najbolje.  

Nakon pozitivnih iskustava sa Pasošem kompetencija, zajedno sa Brigitte pripremili smo put da za adaptaciju ProfilPASS-a za mlade za područje Bosne i Hercegovine. Sam proces adaptacije instrumenta ovaj put je bio mnogo kraći, obzirom da smo mogli koristiti ranija iskustva i znanje sakupljeno kod osoba u Bosni i Hercegovini koje su bile dijelom procesa od samog početka projekta. Razvili smo dodatni priručnik za savjetnički za rad sa Pasošem kompetencija za mlade i još jedan dodatni modul obuka. Već u proljeće 2016. počela su prva savjetovanja sa Pasošem kompetencija za mlade.

Mi kao razvojni tim prosto smo već bili srasli sa oba instrumenta – Pasošem kompetencija i Pasošem kompetencija za mlade, a uporedo smo razvijali vlastite kompetencije – trenerske, savjetničke i kompetencije u oblasti dizajna i razvoja kurikuluma.

Preko 2.100 osoba u BiH do sada je imalo korist od savjetovanja sa Pasošem kompetencija – studenti, osobe u potrazi za poslom, dugoročno nezaposlene osobe, zaposleni koji žele promijeniti posao ili napredovati na trenutnom poslu, djeca bez roditeljskog staranja, mlade osobe koje se pitaju koje je to zanimanje prikladno njihovim talentima i sklonostima. Na zahtjev nekih poslodavaca savjetovanje sa Pasošem kompetencija ponuđeno je i njihovim radnicima sa ciljem identifikovanja potrebnih daljih obuka za unapređenje kompetencija zaposlenih. Reklamni spotovi (vanjski link) i kratki video-materijali (vanjski link) pobrinuli su se za to da se sa Pasošem kompetencija i njegovim mogućnostima upozna što više ljudi u BIH. 

Transferiranje Pasoša kompetencija u Srbiju i na Kosovo

Amra Muratović: Sredinom 2017. godine uspjeli smo osigurati sredstva kroz poseban program njemačke Vlade “Perspektiva u domovini“ (vanjski link) i tako započeti novu etapu u širenju Pasoša kompetencija u zemljama Zapadnog Balkana. 

Pasoš kompetencija i Pasoš kompetencija za mlade do sredine 2017. godine bili su na teritoriji Zapadnog Balkana poznati samo u Bosni i Hercegovini. Sa novim sredstvima koja su nam dodijeljena ovaj uspješan projekat mogli smo dalje razvijati i širiti. U dvije dodatne zemlje identificirali smo partnerske organizacije koje primarno rade sa osjetljivim grupama stanovništva i sa povratnicima iz Njemačke, sa osobama koje su nakon liberalizacije viznog režima 2014. i 2015. godine zatražile azil u Njemačkoj i čiji zahtjevi nisu pozitivno riješeni, pa su vraćeni u domovinu. Zajedno sa partnerskim organizacijama u Srbiji i na Kosovu, sa već iskusnim stručnjacima iz Bosne i Hercegovine i uz podršku DIE, GIZ je započeo izgradnju sistema Pasoša kompetencija u još dvije zemlje Zapadnog Balkana.     

Bosansko-hercegovačka verzija Pasoša kompetencija prevedena je na srpski i albanski jezik i ponovo prilagođena političkim i kulturološkim specifičnostima Srbije i Kosova. Priručnici za savjetnike razvijeni u Bosni i Hercegovini mogli su se nakon prevoda koristiti bez posebne adaptacije, jer obrazovni sistemi u zemljama Zapadnog Balkana počivaju na zajedničkoj tradiciji bivše Jugoslavije, pa su stručni sadržaji iz priručnika svakako bili relevantni za sve zemlje. Provedene su obuke za savjetnice i savjetnike u Srbiji i na Kosovu i već u proljeće 2018. godine započela su prva savjetovanja sa osjetljivim grupama stanovništva i povratnicima. Ovo je jedan od TV-izvještaja (vanjski link) koji govori upravo o tome. 

Kako bi što više ljudi u ovim zemljama saznalo za Pasoš kompetencija producirani su kratki filmovi u kojima savjetnice i savjetnici iz Srbije (vanjski link) i sa Kosova (vanjski link) govore o svojim iskustvima u savjetovanju.  

Mi u GIZ-u pored širenja samog instrumenta u druge zemlje i preuzimanja dobrih praksi, željeli smo da podržimo i regionalnu saradnju između certificiranih savjetnica i savjetnika za Pasoš kompetencija. U Bosni i Hercegovini već je postojalo etablirano Udruženje S.K.I.L.L.S. koje je od septembra 2017. godine, po ugledu na njemački sistem, preuzelo ulogu Servisnog centra za Pasoš kompetencija. Kroz rad sa partnerskim organizacijama inicirali smo i finansijski podržali ovakav razvoj i u Srbiji i na Kosovu. Naša intencija bila je i da potaknemo saradnju i stručnu razmjenu između certifikovanih savjetnica i savjetnika u zemljama Zapadnog Balkana, ali i da osiguramo održivost te saradnje nakon kraja 2019. godine kada je bio predviđen završetak podrške GIZ-a razvoju, usistemljavanju i širenju ovog instrumenta.     

Ovo nam je bilo važno iz više razloga. S jedne strane kao doprinos profesionalizaciji kroz stručnu razmjenu i umrežavanje savjetnica i savjetnika, a sa druge, važno je i politički pokazati da akteri iz različitih zemalja koje su početkom i sredinom dvadesetih godina bile u ratu, mogu i žele međusobno sarađivati. Imati DIE za partnera u ovakvom projektu, partnera koji može zadržati potpuno objektivnu, vanjsku perspektivu i Brigitte sa njenim dogodišnjim iskustvom, bilo je zaista od velike pomoći za uspostavljanje saradnje na Zapadnom Balkanu.   


© Imrana Kapetanovic


Brigitte Bosche: Kako bismo se približili ovom cilju zajednički smo u junu 2018. godine u Beogradu i u septembru 2019. godine u Sarajevu organizirali i moderirali dvije dvodnevne regionalne konferencije. U našim izlaganjima, ali i tokom dvodnevne moderacije ukazivali smo na benefite i mogućnosti regionalne saradnje. Ja sam kao primjer navela rezultate iz EU-projekata (vanjski link), koje je DIE koordinirao i iz kojih su proizašli proizvodi, slobodni za korištenje ne samo projektnim partnerima, nego i drugim zainteresovanim stranama. Saradnja van granica matične zemlje za mnoge učesnice i učesnike bila je novo iskustvo, jer na Balkanu ratne rane još nisu potpuno zacijelile. Ideja da ljudi zaista mogu i znaju mnogo više, nego što to misle ili vjeruju, i da se to što oni mogu može osvijetliti, identifikovati, izvući na površinu tokom rada sa savjetnikom ili savjetnicom kroz refleksiju i metode koje su naučili, kod svih je od samog početka izazivala oduševljenje. Na kraju konferencije jedna učesnica je to sažela u nekoliko riječi: „Balkan je podijeljen, a Pasoš kompetencija ujedinjuje“. Ja sam bila oduševljena velikim angažmanom učesnica i učesnika, kojima je uspjelo da integriraju Pasoš kompetencija u svoj savjetnički rad sa najrazličitijim ciljnim grupama.

 

Zaključak

Brigitte Bosche: Više od deset godina radim u timu Servisnog centra za ProfilPASS. Ovo je jedan divan instrument jer uz podršku savjetnika ljudima daje dokaz da oni zaista mogu više od onoga što stoji u njihovim svjedočanstvima i diplomama. Sagledanje njihovih kompetencija jača njihovo samopouzdanje, uče da sebe cijene više i prosto su nakon savjetovanja u stanju da svoje dalje korake i svoj dalji put planiraju usmjereni ka cilju koji su si postavili. Dokaz za ovo je istraživanje (vanjski link) koje smo proveli u DIE-u kao i istraživanja među samim korisnicima Pasoša kompetencija koje su proveli Amra i njene kolege u GIZ-u. 

Kako bi dobri proizvodi bili održivo upotrebljivi i nakon isteka podrške koju pružaju projekti, potrebna je određena infrastruktura. Zbog toga je u DIE-u 2006. godine osnovan Servisni centar ProfilPASS, čiji se rad koncentrira na osiguranje kvalitete, evaluaciju i povezivanje savjetnica i savjetnika u Njemačkoj (vidi dodatne informacije na kraju članka). Baš zbog toga sam tokom mog rada sa kolegama iz GIZ-a preporučivala da se u svim zemljama identificira ili osnuje organizacija, koja bi mogla preuzeti ove zadatke za Pasoš kompetencija. Ova moja preporuka već živi u praksi u Bosni i Hercegovini, i to osnivanjem Udruženja S.K.I.L.L.S., koje okuplja iskusne savjetnike i savjetnice. Na Kosovu od februara 2020. godine to su dvije nevladine organizacije – Environment und Community Development (ECD (vanjski link)) i Domovik (vanjski link), koje preuzimaju ove zadatke, a u Srbiiji će to vjerovatno biti Udruženje MAPS (vanjski link)

Mogućnost da doživim da ProfilPASS i u drugim zemljama ima i razvija svoje djelovanje za mene i za cijeli tim u Servisnom centru ProfilPASS bilo je iskustvo koje nas je izuzetno obogatilo. Pri svemu tome urađeno je mnogo više od prevođenja instrumenta i preuzimanja njegove infrastrukture u druge zemlje. Mislim da je stalni transfer znanja u oba smjera ono od čega smo svi enormno profitirali. U ovom divnom kratkom filmu (vanjski link) Udruženja S.K.I.L.L.S. vrlo lijepo je prikazan baš taj razvoj i transfer znanja u Bosni i Hercegovini. 

 


Pasos kompetencija

  • U prilagodbu njemačkog ProfilPASS-a i njegov dalji razvoj kako bi postao Pasoš kompetencija u Bosni i Hercegovini bili su uključeni Zavodi i Službe za zapošljavanje, Ministarstva obrazovanja, Obrtničke komore, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, privrednici te ekspertice i eksperti iz oblasti psihologije, pedagogije, andragogije i jezika.  
  • U Bosni i Hercegovini Udruženje S.K.I.L.L.S (vanjski link) bavi se osiguranjem kvaliteta, daljim razvojem i implementacijom Pasoša kompetencija. 
  • U Bosni i Hercegovini obučeno je i certificirano 11 multiplikatorica i multiplikatora i 90 savjetnica i savjetnika za Pasoš kompetencija.
  • U Srbiji sa Pasošem kompetencija radi 35 savjetnica i savjetnika, a na Kosovu njih 21. 
  • Ca. 2.100 osoba u Bosni i Hercegovini imalo je priliku sudjelovati u procesu savjetovanja sa Pasošem kompetencija.  
  • U Srbiji i na Kosovu savjetovanja su provedena sa 650 osoba (uglavnom povratnika i osoba iz osjetljivih i često marginaliziranih grupa društva).  

Korištenje Pasoša kompetencija i njegovo djelovanje u Bosni i Hercegovini

Tokom 2017. godine GIZ je organizirao nekoliko događaja tokom kojih su poslodavcima predstavljeni potencijali Pasoša kompetencija. Rezultati nešto kasnije provedenog anketiranja 74 mala i srednja preduzeća pokazali su:   

  • da je 89% ispitanika bilo upoznato sa Pasošem kompetencija.  
  • da su se kod 55% ispitanika na oglašena radna mjesta već prijavljivale osobe prilažući svoj bilans kompetencija, odnosno Potvrdu iz Pasoša kompetencija.   
  • da 82% ispitanika ocjenjuje Pasoš kompetencija kao koristan instrument u odabiru budućih zaposlenika.

Drugo istraživanje iz 2017. godine obuhvatilo je 984 ispitanika – korisnice i korisnike Pasoša kompetencija. Analiza rezultata pokazala je sljedeće: 

  • Gotovo četvrtina ispitanika (23%) bili su u procesu aktivnog traženja zaposlenja. 
  • Oko jedne trećine ispitanika (34%) pozvano je, neposredno nakon svog savjetovanja i konkurisanja na posao uz prilaganje Potvrde iz Pasoša kompetencija, na intervju.
  • 9% ispitanika odvažilo se da se okušaju u osnivanju samostalnog posla.  

U Srbiji i na Kosovu tokom trajanja projekta, tačnije tokom 2018. i 2019. godine anketirano je 650 osoba u vezi sa njihovim radnim statusom i eventualnim promjenama radnog statusa nakon savjetovanja sa Pasošem kompetencija:  

  • 12,17% ispitanika 3 mjeseca nakon zaključenog savjetovanja pronašlo je plaćeni radni angažman. 
  • 8,87% su preduzeli različite aktivnosti koje podržavaju njihovu (re)integraciju u društvo i na tržište rada (npr. pohađanje različitih kurseva i obuka, nastavak prekinutog osnovnog obrazovanja i slično).
  • 1,84% ispitanika pronašlo je bolje plaćen posao.   
  •  

ProfilPASS u Njemačkoj

  • ProfilPASS-sistem sastoji se od mape ProfilPASS-a i savjetovanja koje podržava osobe u savjetovanju prilikom refleksije njegovih poslovnih i životnih iskustava i identifikacije kompetencija. 
  • Mapa ProfilPASS-a korisnicima je na raspolaganju kao štampani materijal i u digitalnoj formi. Osim toga, ProfilPASS postoji za različite ciljne grupe, a administrira ga Servisni centar ProfilPASS pri njemačkom Institutu za obrazovanje odraslih – Leibniz centar za cjeloživotno učenje (DIE).
  • Servisni centar predstavlja krovnu organizaciju u sistemu ProfilPASS-a. On je prvi partner za razgovor za sve aktere u ProfilPASS-sistemu i odgovoran je za održanje i dalji razvoj cjelokupnog sistema. Servisni centar preuzima sljedeće zadatke:
  • Koordinacija i uvezivanje svih aktera u ProfilPASS-sistemu
    Osiguranje kvalitete
    Stručni i naučni dalji razvoj instrumenata
    Širenje i implementacija instrumenata u zemlji i inostranstvu.

  • Širom Njemačke oko 30 multiplikatorica i multiplikatora provode obuke za buduće savjetnike za ProfilPASS. 
  • Oko 30 Dijaloških centara za ProfilPASS daju podršku Servisnom centru prvenstveno u oblasti rada sa javnošću i širenja implementacije ProfilPASS-a. 
  • Od 2006. godine u Njemačkoj je ukupno obučeno 9.631 savjetnica i savjetnika za rad sa ProfilPASS-om. Od toga broja 1.138 certificiranih savjetnika i savjetnica članovi su mreže savjetnika za ProfilPASS. 
  • Svima njima je zajedničko da su osposobljeni za rad sa ProfilPASS-om i da  tokom redovnih procesa recertifikacije mogu dokazati stručno korištenje ovog instrumenta.  
  • Od 2013. godine DIE je proveo četiri EU projekta u okviru programa Erasmus+ i zajedno sa međunarodnim partnerima razvio verzije ProfilPASS-a za različite ciljne grupe. www.profilpass-international.eu (vanjski link)
  • Dodatne informacije na: www.profilpass.de (vanjski link)
  •  

Dodatne informacije o ProfilPASS-u i Pasošu kompetencija 

Dodatne video-materijale sa korisnicima Pasoša kompetencija naći ćete na sljedećim linkovima: 

 


O autoricama:

Amra Muratović (desno) je projektna menadžerica u GIZ-u (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit) u Bosni i Hercegovini. 

Brigitte Bosche (lijevo) je stručna saradnica u njemačkom Institutu za obrazovanje odraslih – Leibniz-Centar za cjeloživotno učenje u Bonnu.

  

  

  

  

© Imrana Kapetanovic


Weitere EPALE Beiträge zum Thema:

Das SCOUT-Toolkit – mit einem Methodenkoffer die Beratung von Neuzugewanderten verbessern

EPALE podcast: Interview with Brigitte Bosche and Anne Strauch from the German Institute for Adult Education [EN]


Quellenangaben:

Share on Facebook Share on Twitter Epale SoundCloud Share on LinkedIn