chevron-down chevron-left chevron-right chevron-up home circle comment double-caret-left double-caret-right like like2 twitter epale-arrow-up text-bubble cloud stop caret-down caret-up caret-left caret-right file-text

EPALE

Internetplatform for voksenuddannelsesområdet i Europa

 
 

Blog

STRUČNO OBRAZOVANJE KROZ DUALNI SISTEM

13/03/2017
- Miloš Trivić
Sprog: HR

Svijet se brzo mijenja, čak prebrzo. Dešava se da na promjene koje dolaze na tren zatvorimo oči i pomislimo, proći će, ali nije tako.

Tehnološki razvoj je izazov za stručno obrazovanje. Odgovoriti na zahtjeve tržišta rada novim znanjima i vještinama, poslovima koji se mijenjaju i tokom samog ciklusa formalnog obrazovanja društvena je odgovornost. Greške mogu biti veoma skupe.

Sada već daleke 2000, kada se u Crnoj Gori vizionarski krenulo u generalno reformisanje obrazovnog sistema − od predškolskog do univerziteta, nametnula se potreba za hitnim promjenama, posebno u stručnom obrazovanju i obrazovanju odraslih.

Komisije, savjeti i lokalni eksperti uradili su uz ekspertsku podršku iz razvijenih zemalja, koju im je omogućilo Ministarstvo prosvjete, kao i posjete različitim sistemima obrazovanja u Evropi, novi koncept obrazovnog sistema u Crnoj Gori  poznat Knjiga promjena. Ipak, pretenzija da bude Knjiga reinženjeringa obrazovnog procesa, postala je koncept mogućeg, ali sa iskrenom vjerom da će mladima, ali i odraslima dati priliku da se u globalnom svijetu i na tržištu snađu i uspješno funkcionišu.

U novom konceptu stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih dobili su po prvi put svoje poseban prostor, strukturu i zakone. A radilo se partnerski. Socijalno partnerstvo je, kao i u svijetu, promovisano i uvažavano na svim nivoima.

Već 2002. godine novi koncept stručnog obrazovanja bio je ugrađen u Opšti zakon o vaspitanju i obrazovanju, Zakon o stručnom obrazovanju i Zakon o obrazovanju odraslih. Sve je bilo tu. Institucija za razvoj, obezbjeđivanje i unapređivanje kvaliteta – Centar za stručno obrazovanje. Novi koncept obrazovnih programa baziran je na standardima zanimanja, sa većim učešćem praktične nastave.

Ono što je bila potpuna novina je uvođenje dualnog sistema koji omogućava da se stručne kvalifikacije stiču obrazovanjem u školi i obukom kod poslodavca.

U njegovom koncipiranju korišćenja su najbolja iskustva dualnog sistema Savezne Republike Njemačke, a zakonski okvir predvidio je obaveze države, poslodavaca, škole i učenika.

Ministarstvo prosvjete je zajedno sa Privrednom komorom Crne Gore  podržalo ovaj koncept. Često su održavane prezentacije, a eksperti iz Njemačke radili sa Ministarstvom prosvjete i Centrom za stručno obrazovanje u kreiranju programa, a škole pripremane za implementaciju.

Realizacija u Crnoj Gori i prednosti ovog oblika obrazovanja

Urađena je dobra zakonska regulativa, obavljene adekvatne pripreme na jačanju kapaciteta škola i socijalnih partnera, pa je istovremeno sa uvođenjem novog koncepta u crnogorske stručne škole, omogućeno da školske 2004/2005. godine počne realizacija dva obrazovna programa kroz dualni oblik: Automehaniačar u Srednjoj stručnoj školi „Ivan Uskoković“ i Frizer/Frizerka u Srednjoj stručnoj školi „Spasoje Raspopović“ u Podgorici.

Kako je vrijeme odmicalo uviđale su se prednosti dualnog oblika obrazovanja.  Učenici sve više postaju učesnici u procesima koji se dešavaju kod poslodavaca. Poslodavci bolje razumiju ulogu škole. Koordinatori kod poslodavaca dobijaju i svoju prostoriju, brinu o realizaciji progama i učenicima, te komuniciraju sa poslodavcima. Poslije tri godine većina učenika iz dualnog sistema zadržava posao kod poslodavaca kod kojih su obavljali obuku.

Sjećajući se iskustva u dualnom sistemu, Slavko Miranović iz Srednje stručne škole “Ivan Uskoković” u Podgorici kaže: „Školske 2004/2005. godine naša škola je bila prva koja je u Crnoj Gori dobila  odjeljenje smjera Automehaničar – dualnog oblika. Već na početku uvidio sam da samo primjerni učenici mogu da uče kroz ovaj oblik , kako bi se opravdali standardi socijalnih parntera. Svoje trogodišnje obrazovanje kroz dualni oblik sa uspjehom je završilo 19 učenika. Oni su se, neposredno poslije obuke, zaposlili u Cetinju, Baru, Tuzima i Golubovcima. Poslodavci učenika u dualnom sistemu bili su: Mercedes-Benz, Vujačić auto-centar, Krisma motors – Ford servis, MP Auto- BMW servis, PP Elevator servis, Auto Zeta, Knežević auto-servis, Alliance – Reno servis itd.“

Inače, Miranović je februara 2007. godine, kao koordinator za dualni oblik obrazovanja Srednje stručne škole „Ivan Uskoković“ iz Podgorice izvještavao: „Generalno posmatrano, čini se da nema dileme da su učenici i poslodavci zadovoljni dualnim sistemom obrazovanja. Učenici smatraju da im je omogućio sticanje praktičnog znanja i da, možda, treba povećati broj dana koje provode u radionicama. Zadovoljni su i bivši učenici kojima su poslodavci poslije školovanja u dualnom sistemu ponudili stalno zaposlenje“.

Iskustva dualnog sistema Njemačke

Sistem stručnog obrazovanja u Crnoj Gori je u proteklom periodu koristio iskustva iz Njemačke, s obzirom da stručno obrazovanje u ovoj državi ima veoma dobru reputaciju, u suštini vodi brzo do posla.

Dualni sistem u Njemačkoj nije samo regulisan zakonima i propisima, već predstavlja sistem partnerstva i povjerenja.Veoma duga tradicija garancija je za održiv i dalji razvoj privrede i društva u cjelini. Poslovna zajednica, socijalni partneri i Vlada su zajedno uključeni u dualni sistem.

Privredne komore procjenjuju procese obuke kod poslodavaca i usklađenost sa standardima programa i donose odluke o tome da li su kompanije u stanju da pružaju adekvatnu obuku.

Stručno obrazovanje u ovoj državi vodi se na usklađenoj kombinaciji i koordinaciji zakona i drugih propisa. Zakon o stručnom obrazovanju (BBiG) je postavio bazične standarde i okvir za obuku i ispitivanje: uključujući centre za obuku kod kompanija, izvođače obuke, ugovor o obuci, dužinu i ciljeve obuke, sastav ispitnog odbora, plaćanja i nadoknade, prava i obaveze polaznika dualnog sistema itd. Sistem je kreiran tako da je otvoren i pruža šansu za svakoga ko želi da uči i radi.

Dualni sistem je uspješan model obrazovanja, pruža mogućnost mladima da imaju direktan kontakt i direktno uključivanje u svijet rada. Za kompaniju to znači da za zapolene nakon završka  školovanja ne izdvaja dodatne troškove za obuku.

Upisna politika garantuje da se svi polaznici u dualnom sistemu obučavaju za poslove koji su traženi na tržištu rada. Motivaciju za dualni sistem imaju polaznici i poslodavci. Poslodavci koji su uključeni u obuku mogu biti sigurni da budući zaposleni dobijaju kvalifikaciju koja im je potrebna obučavajući ih za sebe. A zakonske pretpostavke, koje se odnose na kompanije koje pružaju obuku, su garancija visokog kvaliteta obuke. Poslodavci su obavezni da implementiraju zahtjeve programa obuke, ali su, takođe, posvećeni proizvodnji i procesu u okviru organizacije.

Država unapređuje zakonski okvir i podržava stručno obrazovanje, čime se garantuje integracija polaznika u formalni obrazovni sistem. Polaznici se ojačavaju u socijalnom smislu, a sve u cilju ekonomskog prosperiteta i sigurnosti.

Nakon završetka stručnog obrazovanja kroz dualni sistem u Njemačkoj, polaznicima su otvoreni brojni putevi karijere. Skoro dvije trećine uspješnih polaznika dualnog sistema ostaju u kompanijama kod kojih su završili obuku, jedan dio promijeni poslodavca, ili produže svoj period obuke, ali i idu direktno u više obrazovanje, nakon što završe obuku.

Nakon završetka obuke kroz dualni sistem, ispiti se sprovode po istoj proceduri i na isti način i u Njemačkoj.

Dualni sistem u Njemačkoj nije alternativa za saniranje “drop-outa” iz obrazovnog sistema.

Posebne aktivnosti koje se razvijaju su promovisanje: programa “dualne studije” za studente i koncepta paralelne obuke u dualnom sistemu i studiranja.

Afirmacija u Crnoj Gori

Crnogorski zakonski okvir u oblasti stručnog obrazovanja odlična je podloga za implementaciju dualnog sistema. Zakon o stručnom obrazovanju omogućava realizaciju praktičnog obrazovanja u cjelini kod poslodavca.

Prava i obaveze između poslodavca i učenika uređuju se individualnim ugovorom o obrazovanju, koji zaključuju poslodavac i roditelj. Ovaj ugovor je uslov za upis u trogodišnju stručnu školu. Uslovi obrazovanja u školi uređuju se programom, a uslove koje mora da ispunjava poslodavac utvrđuje reprezentativno udruženje poslodavaca.

Za dualni sistem je obezbijeđen određeni nivo fleksibilnosti, posebno kada je u pitanju upis, početak i završetak obrazovanja, procjenjivanje i ocjenjivanje.

Institucije za podršku stručnog obrazovanja imaju dugogodišnje iskustvo i dobru saradnju. Izvjesno je da potrebno jačanje aktivnosti posebno u oblasti savjetovanja poslodavaca i polaznika za implementaciju obuke kroz dualno obrazovanje.

Privredna komora i udruženja poslodavaca treba da se uključe u dualni sistem kako bi se smanjio procenat nezaposlenosti mladih.

Implementacijom dulanog sistema i prenošenjem dijela odgovornosti sa formalnog sistema na komoru, sindikate i udruženja poslodavaca jača se društvena odgovornost i uključuje više karika u proces.

Međutim, ako na početku i ne bi bilo dovoljno mjesta za zainteresovane za ovaj  sistem, škole bi trebale da “otvore vrata” za obuku u najboljim mogućim uslovima koji održavaju poslovno i radno okruženje.

  Motivisati poslodavce

Treba odgovoriti na otvorena pitanja, kao što je „Kako motivisati poslodavce da investiraju u dualni sistem i stručno obrazovanje direktno“. Odgovor bi mogao da bude u tome što, možda ne prve, ali već druge, a pogotovu treće godine obrazovanja polaznik u dualnom sistemu je i učesnik u procesu stvaranja prihoda. Preduzetnici su društveno odgovorni subjekti kojima je interes opšti ekonomski napredak.

Uspješnim početkom, sa dvadesetak procenata kompanija koje bi otvorile vrata polaznicima/učenicima dualnog sistema, pokrenuli bismo nezadrživ proces jačanja stručnog obrazovanja u Crnoj Gori. Obrazovanja koje je garancija razvoja dvuštva i sigurne budućnosti.

Potrebno je u određenim oblastima, ograničiti i spriječiti probleme koje bi kroz dualni sistem mogli da nastanu (turizam, usluživanje, usluge). Ovo se posebno odnosi na zaštitu polaznika kako ne bi postali jeftina radna snaga za poslodavce koji bi bili organizatori obuka. Takođe je neophodno osmisliti i organizovati mrežu institucija i organizacija, ministarstava, škola i lokalnih zajednica za konsultovanje mladih ljudi o tome kada, kako i gdje mogu aplicirati za mjesta u dualnom sistemu.

Iako je poželjno da se u proces dualnog obrazovanja uključe poslodavci sa velikim brojem zaposlenih, ne bi trebalo ograničavati upis u dualni sistem brojem zaposlenih, s obzirom na specifičnost pojedinih zanimanja.

Kako se broj mjesta za upis u dualni sistem bude povećavao na konkursima za upis učenika u srednje stručno obrazovanje, siguran sam, da će njegova budućnost biti izvjesna. 

Mr Željko Raičević, dipl.maš.ing.

Nastavnik, JU Srednja stručna škola “Ivan Uskoković”,

Podgorica

Share on Facebook Share on Twitter Epale SoundCloud Share on LinkedIn